KULTURA

28. slavonski biennale – natječaj Muzeja likovnih umjetnosti

Slavonski biennale žirirana je izložba koja se od 1968. godine održava u osječkom Muzeju likovnih umjetnosti na kojoj se predstavlja suvremena vizualna umjetnost

Objavljeno 01.07.2022
Darija Kovačić

Nove paradigme sreće – od osječke dade do suvremenog kaosa

Izložba je polazište za iskorak u stvarni život. Biti među oblicima života koji traže, gube, pronalaze ili proizvode novu/nove paradigmu/paradigme sreće. Izložba je platforma za gestu, djelovanje, ponašanje – u krajnjem slučaju, ulazak u javni život među ljude, slučajne prolaznike, namjerne sugovornike ili neočekivane partnere i izgubljene sablasne figure koje lutaju gradom, pasažima, hodnicima, stubištima i trgovima.

Zadatak je „jednostavan“: proizvesti paradigme sreće između dvaju virusnih pandemijskih valova, u vremenu još jednoga europskog brutalnog rata, hodajući prostorima lokalnih/globalnih ekonomskih kriza, otkrivajući društveni autizam, skrivene paranoje i kolektivne shizoanalize. Čini li se mogućim naći novu paradigmu sreće? Ako je n-e-m-o-g-u-ć-e pronaći ju, tada ju treba proizvesti usprkos psihoanalitičkim traumama, pukotinama kognitivnih arhitektura i totalnih ekoloških entropija.

Izložbom treba pokrenuti premještanja predmeta, postavljanja situacija i izvođenja događaja koji anticipiraju, sugeriraju ili, možda, ostvaruju afekte sreće. Intenzitete koje treba tjelesno osjetiti. Intenzitete može proizvesti svaka dobro tempirana umjetnička akcija: novim digitalnim medijima, tjelesnim ili bihevioralnim performansom izvan ili usred javnog prostora, zamrznutom ili odmrznutom fotografijom, participatornim učincima u gradskim kvartovima, aproprijacijom aktualnih ili brisanih povijesnih tragova,  neočekivanim slikarskim obratom, didaktičkim ili antididaktičkim lecture performansom,  ubrzavanjem razlika ili prizivanja duhova, odnosno kulturalnim taktičkim medijima. Izložba treba omogućiti da je svaka direktna ili potisnuta fantazija moguća, otjelotvorena i bačena u stvarni svijet. Je li sreća susret licem u lice s vrtoglavicama, lebdenjima, klizanjima, pomicanjima, nepodudaranjima i izazivanjima svijeta kao scene stvarnog života na kojoj se igra paradigma nove moguće ili nemoguće sreće? Izazov!

Grad Osijek u povijesti ima označiteljski okidač, a to je mitski narativ o osječkoj dadi. Pokretanje slika estetskog kaosa i indeksiranje ili mapiranje iznenađujuće i ubrzane – sasvim prolazne – suvremenosti. Dada je polazište, ali nikako granica ili horizont. Paradigme sreće treba iznova i iznova – usprkos nepovoljnim vjetrovima i kovitlacima – otkrivati, izvoditi, pokretati, proizvoditi i otvoriti na izložbi koja je izazov za sve nas!

Miško Šuvaković

Slavonski biennale žirirana je izložba koja se od 1968. godine održava u osječkom Muzeju likovnih umjetnosti. Ta činjenica manifestaciji daje određenu ozbiljnost tradicije, dok kalendarski ritam bijenalnog održavanja zahtijeva jasno ishodište u trenutku i pozoran pogled u budućnost. 28. inačica ove manifestacije održava se glavnim dijelom u 2022., u godini specifičnoj po tome što je pandemijska ugroza naizgled preko noći zamijenjena ponovnim ratnim razaranjima na tlu Europe. Prepoznajući globalna gibanja kao polaznu točku u tumačenju naslova Nove paradigme sreće, podnaslov pak fokusira mjesto održavanja, kulturološko i geopolitičko ishodište Slavonskog biennala – od osječke dade do suvremenog kaosa. U kolovozu 1922. godine u kinodvorani nekadašnjeg hotela Royal u Kapucinskoj ulici ovoga našeg omanjeg grada na rubu Europe održana je Dadaistička matineja, koja je instantno povezala ovdašnje kulturne tokove s avangardnim težnjama daleko većih sredina. Danas, jednako kao i u prošlom stoljeću, nužno je i očekivano dokazati da umjetnost može i mora biti vezivo u komunikacijskim sistemima suvremenosti. U svijetu u kojem je apsurd postao mainstream i stvarnost nepovratno virtualna postavljamo pitanje kako i gdje pronaći novu paradigmu sreće kojoj ćemo težiti i po kojoj ćemo željeti živjeti? To je ujedno i pitanje koje postavljamo umjetnicima/umjetnicama koji/koje se prijave za sudjelovanje na ovoj izložbi.

Valentina Radoš

 

NATJEČAJ I SADRŽAJ PRIJAVE ZA 28. SLAVONSKI BIENNALE

Prijava na natječaj obvezno mora sadržavati:

  • osobne podatke: ime, prezime, datum rođenja, adresu, broj telefona, e-mail adresu;
  • profesionalni životopis;
  • potpunu dokumentaciju o prijavljenom radu s tehničkim podacima o postavu i izradi rada (naziv, godina, tehnika, dimenzije, mjesto/a izlaganja)
  • fotografiju visoke rezolucije ili nacrt rada, a u slučaju izvedbenog rada potreban je i detaljan sinopsis;
  • izjavu (artist’s statement) umjetnika o vlastitom umjetničkom radu

Jedan autor / autorica može na natječaj prijaviti jedan rad. Svi prijavljeni radovi moraju biti spremni za izlaganje. Natječaj je međunarodan.

Za natječaj se mogu prijaviti isključivo radovi nastali nakon 1. srpnja 2020. godine. Natječaj je otvoren od objave do 30. rujna 2022. godine. Izložba će se održavati u Muzeju likovnih umjetnosti u Osijeku od prosinca 2022. do veljače 2023. godine.

Radovi se obavezno prijavljuju u digitalnom obliku. Ocjenjivački sud može zatražiti dodatne informacije ili razgledavanje rada uživo. Uz radove koji su izabrani kroz natječajni postupak, na izložbi mogu sudjelovati i pozvani autori / autorice.

Prijave, sa svim traženim sadržajima, na natječaj se šalju na e-mail adresu izložbe:

[email protected]

Kontakt telefoni:

031 – 251 280
031 – 251 284
091 – 522 14 16 (kustosica izložbe)

Smatra se da je prijava pristigla u roku ako je poslana na e-mail adresu izložbe zaključno do 24.00 sata zadnjeg dana roka za slanje prijave. Nepotpune, kao i prijave pristigle nakon isteka roka za prijavu, ocjenjivački sud neće uzeti u razmatranje.

Molimo da ostale informacije te Pravila za održavanje izložbene manifestacije Slavonski biennale potražite na www.mlu.hr ili nas pratite na https://www.facebook.com/Slavonski-biennale-112136927237519

Autor vizualnog identiteta 28. slavonskoga biennalea: Igor Kuduz

Ocjenjivački sud 28. slavonski biennale

Miško Šuvaković  (Rođen u Beogradu 1954). Doktorirao je na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu 1993. godine. Bio je profesor primijene estetike na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu (1996-2015). Profesor primijene estetike na Fakultetu za medije i komunikacije u Beogradu od 2015. Predsjednik IAA – International Association for Aesthetics (2019-2022). Napisao je i uredio 50 knjiga koje su objavljene na srpskom, hrvatskom, slovenskom i engleskom jeziku. Kao kustos organizirao je 40 izložbi u Beogradu, Zagrebu, Ljubljani, Mariboru, Leipzigu od 1978. do danas. Bavi se odnosima suvremene umjetnosti, estetike i teorije.

Miran Blažek rođen je 1983. godine u Osijeku. Diplomirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 2006. godine te je završio poslijediplomski magistarski studij na Akademiji za likovno umetnost in oblikovanje u Ljubljani 2012. godine. Slikarsko iskustvo odmah po završetku studija počeo je nadopunjavati praksama koje se nisu oslanjale isključivo na tradicionalan pojam slikarstva. U radu se oslanja na granična polja medija, primarno crteža i slike, te se bavi transpozicijom – kroz akciju, materijal ili sami prostor. Blažek koristi iskustva slikarstva razrađujući u svojim ciklusima razne mogućnosti koje proizlaze iz prirode tog medija. Izlaže na više samostalnih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. 2012 dodijeljena mu je Nagrada Radoslav Putar za najboljeg hrvatskog mladog umjetnika do 35 godina u organizaciji Instituta za suvremenu umjetnost u Zagrebu, a 2020, dodijeljena mu je Nagrada Vlastimir Kusik u sklopu 27. Slavonskog biennala.  Sudjeluje na nekoliko rezidencijalnih programa za umjetnike u inozemstvu, Hafenkombinat/HDLU, Leipzig, CREART, Kristiansand, te International Studio and Curatorial Program, New York.2015. godine osniva i vodi projekt Međunarodnog studentskog biennala, nagradne izložbe za studente i mlade umjetnike.

Olga Majcen Linn Olga Majcen Linn kustosica je iz Zagreba. Doktorirala je umjetnost i medije pri FMKu, Beograd. Osnivačica je i kustosica udruge KONTEJNER | biro suvremene umjetničke prakse, posvećene progresivnoj suvremenoj umjetnosti koja istražuje ulogu i značenje znanosti, tehnologije i tijela u društvu, a usmjerava se na relevantne fenomene današnjice, s posebnim fokusom na provokativne, fascinantne i intrigantne teme i pojave, kao i one koje društvo vidi kao tabu. Također, od 2003. godine voditeljica je zagrebačke Galerije VN koja se bavi istraživanjem, produkcijom, izlaganjem i zastupanjem domaće umjetničke scene mlađe generacije. Pri Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu predaje na dva predmeta Uvod u umjetnost na raskrižju sa znanošću i tehnologijama, te Prakse tijela i tjelesnosti u suvremenoj umjetnosti. Bila je članica Savjeta za dodjelu nagrade Radoslav Putar, selekcijskog odbora Zagrebačkog salona 2016., odbora za dodjelu nagrade 34. Salona mladih 2018, te 35. Salona mladih 2020. te stručnog žirija za nagradu mladom umjetniku Zlatna lubenica 3.0,4.0,5.0. Bila je članica savjeta Međunarodnog trijenala novomedijske umjetnosti u Pekingu (Kina), članica stručnog žirija za dodjelu Nagrade Accelerate Hrvatska, [email protected], Ženeva te članica stručnog žirija EMAP platforme koja na godišnje dodjeljuje produkcijske stipendije iznimnim europskim medijskim umjetnicima i podržava istraživanje, produkciju, prezentaciju i distribuciju medijske umjetnosti u Europi i šire.Članica je udruženja likovnih kritičara AICA te je 2020. bila u Nadzornom odboru udruge.

Darko Šimičić rođen je je 1957. godine u Slavonskom Brodu. Živi i radi u Zagrebu. Suosnivač je i predsjednik Instituta Tomislav Gotovac u Zagrebu (2012.), gdje radi kao voditelj programskih aktivnosti. Bio je programski menadžer u Soros centru za suvremenu umjetnost / Institutu za suvremenu umjetnost u Zagrebu (1994. – 2006.). Radio je u dokumentacijskom odjelu Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu (2006. – 2009.). Član je Hrvatske sekcije međunarodnog udruženja likovnih kritičara (AICA). Krajem 1970-ih godina započeo je prikupljati osobni arhiv i stvarati kolekciju djela suvremenih hrvatskih umjetnika. Bio je kustos brojnih izložbi u zemlji i inozemstvu i autor niza tekstova i likovnih kritika. Održao je više predavanja u zemlji i inozemstvu. Njegova recentna istraživanja fokusirana su na povijesne avangarde 20-ih i 30-ih godina 20. stoljeća (zenitizam, dada, Bauhaus, fotomontaže) i na grupe i umjetnike u hrvatskoj umjetnosti 60-ih i 70-ih godina (Tomislav Gotovac, Gorgona, Mangelos, Grupa šestorice autora). Bio je član projektnog tima retrospektivne izložbe Tomislava Gotovca (Rijeka, Usti nad Labem, Ljubljana, 2017. – 2018.) i jedan od urednika knjiga Tomislav Gotovac: Anticipator kriza (Rijeka 2017.) i Tomislav Gotovac: Life as film experiment autora Slobodana Šijana (Zagreb, 2018.).

Valentina Radoš je kustosica u Muzeju likovnih umjetnosti gdje je voditeljica Zbirke slikarstva druge polovice 20. stoljeća (od 1945. godine do danas), Zbirke crteža i grafika druge polovice 20. stoljeća (od 1945. godine do danas) i Zbirke novi mediji (video, DVD, digitalna grafika, instalacije). Uži stručni interesi su joj umjetničke prakse 20. i 21. stoljeća te vizualne komunikacije. Od 2010. godine je kustosica Slavonskog biennale-a. Recentnih autorski projekti su 24. Slavonski biennale – Jednom jedan putnik; (MLU, 2014. –2015.); I was call you tomorrow – Krunoslav Stipeševič; (MLU, 2015.); Granice vidljivosti – 25. slavonski biennale, (MLU, 2016 –2017.), Ivan Faktor – Film koji samo ja gledam, (MLU, 2017.); Tarwuk – 20170621_141332 (2)., (MLU, 2017. –2018.); 26. slavonski biennale – Ravna ploča (MLU 2018.-19.); Davor Sanvincenti Zemlja će jednom biti sunce (MLU 2020); 27. slavonski biennaleSlika kao virus (MLU 2020.); Istočni grijeh (MLU 2021.); Kako su Frukovi radovi nastavili živjeti (MLU 2021.).

Imate više informacija o ovoj temi, želite li komentirati, napisati reakciju ili želite prijaviti pogrešku u tekstu?

VEZANE VIJESTI

Slijedećih godina mnogi posjetitelji Tvrđe neće imati predodžbu o njezinom izgledu prije aktualne obnove, a tek poneki od nas se sjećaju ranijeg izgleda Tvrđe iz ranih sedamdesetih godina 20. stoljeća

Osječko ljeto kulture – otvorenje izložbe “Lice i naličje Tvrđe” pod svodovima državnog arhiva

U srijedu, 6. srpnja s početkom u 19 sati pod svodovima Državnog arhiva u Osijeku, u sklopu Osječkog ljeta kulture, Više…

Prikazivanje filma bit će održano na otvorenom prostoru u dvorištu Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek, kao i izložba, koju će biti moguće pogledati i u prostoru Knjižnice u danima prije prikazivanja filma

Prikazivanje dokumentarnog filma i izložba fotografija “DGO”

U organizaciji Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek, u petak, 8. srpnja 2022. godine s početkom u 21.00 sat bit će Više…

Na izložbama očekujte stare slike i vatrogasnu opremu te fotografije i karikature na temu vatrogastva, a koncert izvode slavni Osječki puhački orkestar i Puhački orkestar DVD-a Valpovo

DVD Osijek Gornji grad povodom 150. obljetnice organizira izložbe i koncert za Osječane

Dobrovoljno vatrogasno društvo Osijek Gornji grad povodom obilježavanja 150. obljetnice rada i Društva i 150 godina organiziranog vatrogastva u gradu Više…

VIŠE IZ KATEGORIJE

Ako ne znate kamo biste izašli ovaj vikend, Kulturni centar Osijek za Vas je priredio još jedan bogat program u sklopu OLJK-a.

Bogata vikend ponuda na Osječkom ljetu kulture

Riječ je o filmu koji na dokumentarno-eksperimentalni način donosi panoramsku sliku, odnosno život Berlina od jutra do večeri

Spoj filma i jazza na krovu Kulturnog centra Osijek

Kulturni centar Osijek u dvorištu HAZU-a priprema novi koncert multikulturalnog zagrebačkog Snychronos Ansambla u sklopu OLJK-a

Spoj suvremenog i eksperimentalnog u Dvorištu HAZU-a!