ŽIVOT

Znate li što je bio takozvani ozloglašeni “Crni Šlep”?

Osijek čuva mnoge tajne... Imate li vi neku priču koju niste nikad ispričali vezano za ovaj dio Osijeka?

Objavljeno 04.05.2020
Ivona Amidžić

Mjesto je to kraj kojeg smo svi milijun puta prošli, a uz koje mnogi vežu sjećanja na neka druga vremena, ili su čak uz njega i odrasli. Mjesto kraj kojeg počinje naš dravski “jezik”, gdje su se uvijek okupljali po danu pecaroši i “šetalice”, a uvečer mladi…

Govorimo dakako o osječkoj Bijeloj Lađi. Legendarni brod-restoran Bijela Lađa, stalno usidren u Zimskoj luci u Gornjem gradu, nedaleko pristaništa putničkih cruisera, omiljeno je mjesto susreta!

“Uz pržene ‘girice’, čašu piva i pogled na ribarske čamce uz neizbježne ribičke priče dravskih pecaroša, gotovo da ne postoji izvorniji osječki ambijent iako riba na meniju nije dravska već morska! No to ne treba čuditi jer povijest ovoga restorana jednako je ‘bizarna'”, navode iz Turističke zajednice grada Osijeka, pričajući njenu zanimljivu priču.

“Naime, na samoj se obali do početka 21. stoljeća nalazio ‘stari’ restoran Bijela Lađa, izgrađen na mjestu još starije legendarne krčme. Ta je originalna Bijela Lađa pak bila podijeljena na dva zasebna dijela, ulični dio za ‘fino građanstvo’ i ozloglašeni stražnji dio, birtiju zvanu ‘Crni Šlep'”, a što mnogi mlađi Osječani vjerojatno znaju samo iz priča svojih roditelja ili čak i prvi put čuju za ove nazive.

“U Crnom Šlepu kako mu i ime kaže, nalazili su se ‘okorjeli’ lučki radnici, ‘morski vukovi’ i potomci davno iščezlih riječnih gusara koji su pritajeni u dravskim ritovima sve do kraja 18. stoljeća redovito pljačkali trgovačke i poštanske lađe…” Ili tako barem kažu priče.

“Zanimljivo je kako su dravski pecaroši i kroz veći dio 20. stoljeća osvježavajuća ljetna pića umjesto u restoranu Bijela Lađa, radije ispijali u velikom crnom brodu usidrenom na sredini Zimske luke, a u kojega su pak zimi svoje čamce sklanjali na sigurno od teških ledenih santi…”

Ovu crticu iz povijesti Grada na Dravi podijelio je turistički vodič Mislav Pavošević.

Imate li vi neku posebnu priču koja vas veže uz ovo mjesto?

foto: Facebook (Visit Osijek – Turistička zajednica grada Osijeka)

Imate više informacija o ovoj temi, želite li komentirati, napisati reakciju ili želite prijaviti pogrešku u tekstu?

VEZANE VIJESTI

Drugi tjedan ROOTS ljetnog šumskog kampa na Pampasu u Osijeku donosi djeci 6–10 godina četiri dana prirode, igre, učenja i šumskih pustolovina

Roots centar organizira drugi tjedan ljetnog šumskog kampa za djecu

Dok dio ljeta provodimo pred ekranima, u automobilima i zatvorenim prostorima, postoje i ona ljeta koja djeca pamte godinama – Više…

Cilj susreta je unaprijediti suradnju, uskladiti protokole i ojačati zajedničke aktivnosti u hitnim intervencijama i zaštiti životinja

Osječki vatrogasci pozivaju udruge na sastanak o spašavanju životinja

Javna vatrogasna postrojba Grada Osijeka uputila je poziv predstavnicima udruga za zaštitu životinja na zajednički sastanak s ciljem unapređenja međusobne Više…

Portanova u lipnju donosi bogat program za sve generacije – od dječje zabave i sportskih noviteta do akcija, nagrada i druženja u Osijeku

After School Party uz Portabubu, novo sportsko odredište u Osijeku i navijački poklon za ljubitelje nogometa

Lipanj u Portanovi donosi pregršt razloga za posjet – od zabave za najmlađe i novih shopping destinacija do sportskih pogodnosti Više…

VIŠE IZ KATEGORIJE

Program je održan u prostoru Centra za pružanje usluga u zajednici Klasje Osijek, gdje je za djecu organiziran edukativno-preventivni sadržaj u poticajnom i pozitivnom okruženju

“Zdrav osmijeh za svako dijete” u Osijeku, nastavak javnozdravstvenog projekta

Drugi tjedan ROOTS ljetnog šumskog kampa na Pampasu u Osijeku donosi djeci 6–10 godina četiri dana prirode, igre, učenja i šumskih pustolovina

Roots centar organizira drugi tjedan ljetnog šumskog kampa za djecu

Cilj susreta je unaprijediti suradnju, uskladiti protokole i ojačati zajedničke aktivnosti u hitnim intervencijama i zaštiti životinja

Osječki vatrogasci pozivaju udruge na sastanak o spašavanju životinja