Proračun EU-a: Dodatnih 16 milijardi eura za ključne programe

Nakon 10 tjedana intenzivnih pregovora, Europski parlament i Vijeće postigli su kompromis o Višegodišnjem financijskom okviru (VFO), sedmogodišnjem proračunu za razdoblje od 2021. do 2027. godine, koji predviđa dodatnih 16 milijardi eura za ključne programe.

Pregovarači Europskog parlamenta ističu da su uspjeli osigurati dodatnih 16 milijardi eura, od kojih će 15 milijardi biti namijenjeno za jačanje ključnih europskih programa, a milijarda eura za rješavanje budućih kriza i potreba. Među ključne programe spadaju Obzor Europa, istraživački program EU-a, zdravstveni program EU4Health, program razmjene studenata Erasmus+, itd.
Tih 16 milijardi eura doći će od naplate kazni koje Komisija određuje tvrtkama zbog kršenja pravila o tržišnom natjecanju. Ta su se sredstva do sada uglavnom vraćala državama članicama.
“Najveći prioritet Europskog parlamenta bio je povećati sredstva za ključne programe kojima je, prema dogovoru Europskog vijeća iz srpnja, prijetilo rezanje sredstava, čime bi se ugrozile obveze i prioriteti EU-a, posebice Zeleni plan i digitalna agenda”, navodi Parlament.

Čelnici zemalja članica Europske unije postigli su u srpnju politički dogovor o novom sedmogodišnjem proračunu za razdoblje od 2021. do 2027. u vrijednosti 1074 milijarde eura i planu za oporavak od 750 milijardi eura, od čega je 390 milijarde bespovratne pomoći, a 360 milijardi zajmova. Ukupno je to preko 1800 milijardi eura.
“Postigli smo politički dogovor o posljednjim detaljima sljedećeg dugoročnog proračuna EU-a. To je dobro uravnotežen dogovor, koji rješava pitanja koja je postavio Parlament, a istodobno poštuje smjernice Europskog vijeća iz srpnja”, izjavio je njemački veleposlanik pri EU-u Michael Klauss, koji je u ime Vijeća vodio pregovore s Europskim parlamentom.
Sada treba različite dijelove dogovorenog paketa poslati zemljama članicama i Parlamentu na usvajanje.

Odluku o gornjoj granici vlastitih prihoda europskog proračuna moraju ratificirati zemlje članice u svojim parlamentima, dok uredbu o VFO-u donosi Vijeće kvalificiranom većinom i Europski parlament običnom većinom. Odluka o gornjoj granici proračunskih prihoda je jamstvo s kojim se Europska komisija može zadužiti na financijskim tržištima za 750 milijardi eura koliko iznosi plan za oporavak EU sljedeće generacije. Pregovarači su se načelno složili da srednjoročni i dugoročni troškovi otplate duga ne bi smjeli biti na štetu investicijskih programa niti na teret povećanog izdvajanja zemalja članica u europski proračun.

Stoga je dogovoren okvirni kalendar za uvođenje novih proračunskih prihoda. Tako će se sljedeće godine uvesti porez na nerecikliranu ambalažnu plastiku, a nakon toga trebali bi slijediti prihodi od trgovanja emisijama stakleničkih plinova, prihodi od velikih zagađivača koji izvoze u EU, digitalnog poreza, poreza na financijske transakcije.
Što se tiče plana za oporavak EU sljedeće generacije, on se temelji na članku 122 Ugovora o funkcioniranju EU-a, u kojem nije predviđena nikakva uloga Europskog parlamenta.
Međutim, Parlament je tijekom pregovora inzistirao da ima kontrolu nad trošenjem tih sredstava, stoga je dogovorena uspostava “konstruktivnog dijaloga” između Vijeća i Parlamenta unutar kojeg će se razmatrati pitanja koja će imati učinak na proračun, a koja su vezana za plan za oporavak.
Europska komisija je pozdravila dogovor suzakonodavaca Vijeća i Parlamenta, koji će omogućiti korištenje paketa od preko 1800 milijardi eura.
“Pozdravljam današnji dogovor o planu za oporavak i VFO-u. Sada moramo dovršiti preostale korake do kraja godine. Građanima i poduzećima, teško pogođenim koronakrizom, pomoć je prijeko potrebna. Naš plan za oporavak pomoći će nam da izazov pandemije pretvorimo u priliku za oporavak kroz zelenu i digitalnu tranziciju”, izjavila je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.

(Hina)

Foto: pixabay