ŽIVOT

Komisija objavila koje će ekološke prakse poticati u poljoprivredi

Eko-shema je novi instrument Unije uveden kako bi se nagradilo poljoprivrednike koji u većoj mjeri od propisane doprinose ostvarivanju ciljeva EU-ovog Zelenog plana u zaštiti okoliša i klime.

    Objavljeno 16.01.2021
    Darija Kovačić

    Europska komisija objavila je ovoga tjedna popis ekoloških poljoprivrednih praksi koje bi mogle biti financijske potpomognute instrumentom eko-shema u budućoj EU-ovoj Zajedničkoj poljoprivrednoj politici (ZPP).

    Eko-shema je novi instrument Unije uveden kako bi se nagradilo poljoprivrednike koji u većoj mjeri od propisane doprinose ostvarivanju ciljeva EU-ovog Zelenog plana u zaštiti okoliša i klime.

    U popisu poželjnih praksi navode se organski uzgoj, ekološka rješenja za nadzor štetočina u poljoprivredi, agroekologija, stočarstvo koje uzima u obzir dobrobit životinja, agrošumarstvo, poljoprivreda velike prirodne vrijednosti koja štiti bioraznolikost te precizna poljoprivreda koja koristi digitalne tehnologije kako bi proizvodnja bila učinkovitija i održivija.

    Uz mjere za zaštitu tla i voda, poput zaštite od erozije i racionalnog korištenja resursa vode, Komisija namjerava financijski podržati prakse koje smanjuju zagađenja umjetnim gnojivima, te proizvodnje kojima se smanjuju ugljik u atmosferi i zadržava u tlu.

    EU je u svojem Zelenom planu za cilj, među ostalim, postavio do 2030. za 50 posto smanjiti uporabu štetnih pesticida i antimikrobnih lijekova u stočarstvu koji stvaraju otpornost na antibiotike, očuvati bioraznolikost uspostavom zaštićenih površina na najmanje 30 posto europskog kopna i mora te na 25 posto proširiti udio površina za organski uzgoj.

    Središnji cilj tog plana je učiniti do 2050. EU klimatski neutralnim i ustrojiti ekološki održivo gospodarstvo.

    Buduća Zajednička poljoprivredna politika EU-a ima središnju ulogu u stvaranju održivog sustava proizvodnje hrane i pomoći europskim poljoprivrednicima.

    Komisija je 2018. iznijela prijedloge za reformu ZPP-a, koji bi bio fleksibilniji i više uzimao u obzir lokalne uvjete i potrebe, a u svibnju 2020. objavila je strategije za očuvanje bioraznolikosti i “Od polja do stola”, ključne u  postizanju ciljeva Zelenog plana.

    ZPP ima najveći pojedinačni iznos u proračunu EU-a, te je za sljedećih sedam godina za tu politiku namijenjeno 387 milijardi eura. Za Hrvatsku je predviđeno 5 milijardi eura.

    Oni poljoprivrednici koji u svojoj proizvodnji budu išli i preko osnovnih ekoloških i klimatskih zahtjeva dobit će dodatnu financijsku potporu. Za tu se svrhu uvodi novi instrumenti “eko-sheme” za koje se očekuje da će znatno pridonijeti ostvarivanju Zelenog plana te će isključivo za njih biti namijenjeno 20 posto u proračunu za izravna plaćanja poljoprivrednicima.

    Europski parlament i Vijeće EU-a su listopadu prošle godine utvrdili svoja stajališta glede predložene reforme ZPP-a te je u studenom započeo trijalog o novom ZPP-u, koji uključuje i Komisiju.

    Nakon što su ministri članica Unije u listopadu usuglasili zajedničko stajalište o ZPP-u njemačka ministrica poljoprivrede Julia Kloeckner, koja je predsjedavala sastankom Vijeća, rekla je kako je postignuti “sporazum prekretnica za europsku poljoprivrednu politiku jer su države članice pokazale svoju ambiciju za višim ekološkim standardima u poljoprivredi”.

    “Ovaj sporazum ispunjava težnju ka zelenijoj, pravednijoj i jednostavnijoj Zajedničkoj poljoprivrednoj politici”, istaknula je Kloeckner.

    Ambiciozne ciljeve u postizanju “zelenije” europske poljoprivrede podržao je i Europski parlament.

    U prve dvije godine predviđena je inicijalna pilot-faza koja bi trebala omogućiti zemljama članicama da se pripreme za nove instrumente kako ne bi gubili prijeko potrebna sredstva.

    Zemlje članice odlučivat će same sukladno svojim potrebama koju ću vrstu ekološke proizvodnje odabrati, poput primjerice precizne poljoprivrede, agrošumarstva, organske poljoprivrede itd.

    Svi farmeri, uključujući i male poljoprivrednike morat će poštovati više ekološke standarde a, kako bi im se pomoglo u prilagodbi, za male poljoprivrednike predviđena su jednostavnije kontrole s manje administrativnog tereta.

    Nakon što Vijeće i Europski parlament dogovore nova pravila, ona bi se počela primjenjivati od 1. siječnja 2023. godine. Do tada će na snazi biti prijelazno razbolje tijekom kojeg će se primjenjivati postojeća pravila.

    (Hina)

    Foto: unsplash

    Imate više informacija o ovoj temi, želite li komentirati, napisati reakciju ili želite prijaviti pogrešku u tekstu?

    VEZANE VIJESTI

    Program AgroRocks 2025. ispunjen je nizom aktualnih rasprava o ključnim pitanjima domaće poljoprivrede. Već na prvom panelu „Kako domaća poljoprivreda može bolje iskoristiti svoje resurse?“

    Gotovo 600 sudionika na ovogodišnjem AgroRocksu raspravlja o resursima poljoprivrede

    Uz rekordan odaziv publike i bogat sadržaj, konferencija AgroRocs otvorena je danas u Osijeku u Gospodarskom centru Osječko-baranjske županije, čime Više…

    Poljoprivreda je prošlost, sadašnjost i budućnost Slavonije, u središtu rasprava našla su se pitanja konkurentnosti hrvatske poljoprivrede, prehrambene sigurnosti i održivog razvoja

    U Čepinu održana konferencija “Hrvatska proizvodnja hrane – rješenja za budućnost”

    U utorak je u Čepinu održana konferencija „Hrvatska proizvodnja hrane – rješenja za budućnost“, u organizaciji Jutarnjeg lista, uz potporu Više…

    U Javnom natječaju za financiranje projekata i programa udruga iz Proračuna Grada Osijeka u 2025. neće se financirati projekti i programi udruga iz područja kulture i sporta, a koji će se financirati putem posebnih javnih poziva

    Za financiranje projekata i programa udruga iz Proračuna Grada Osijeka u 2025. osigurano preko 380.000 eura

    Gradonačelnik Grada Osijeka raspisao je Javni natječaj za financiranje projekata i programa udruga iz Proračuna Grada Osijeka u 2025.  Javni Više…

    VIŠE IZ KATEGORIJE

    Cilj programa jest potaknuti stambeno zbrinjavanje mladih obitelji, doprinijeti revitalizaciji ruralnih područja i osigurati ravnomjeran razvoj svih dijelova županije

    Pokrenut program “Naša Slavonija i Baranja – naš dom”: Javni poziv općinama i gradovima za partnerstvo u razvoju priuštivog stanovanja

    Tijekom više od stoljeća djelovanja, Centar je postao temeljni nositelj razvoja sustava podrške slijepim i slabovidnim osobama u Hrvatskoj

    130 godina Centra za odgoj i obrazovanje Vinko Bek

    DKolektiv – organizacija za društveni razvoj poziva sve zainteresirane građane, a posebice učenike i roditelje na promotivno STEMpo događanje

    Poziv građanima na sudjelovanje na STEMpo događaju u OŠ Franje Krežme