GOSPODARSTVO

Geoblokiranje još uvijek prisutno na tržištu EU-a, upozoravaju eurozastupnici

Problemi i ograničenja i dalje frustriraju pružatelje i potrošače digitalnih usluga

    Objavljeno 12.03.2021
    Darija Kovačić

    Iako više od dvije godine vrijede pravila o zaustavljanju geoblokiranja u Europskoj uniji, problemi i ograničenja i dalje frustriraju pružatelje i potrošače digitalnih usluga, upozorili su u četvrtak europarlamentarci u raspravi s povjerenikom Komisije Johannesom Hahnom.

    U Europskoj uniji je krajem 2018. godine donesena uredba o zabrani geografskog blokiranja potrošača u cilju izgradnje jedinstvenog tržišta, koja je trebala olakšati prekograničnu trgovinu i osigurati jednaka prava potrošača u pristupu robi ili uslugama u EU-u.

    Po toj uredbi potrošači u EU-u bi morali moći birati s koje internetske stranice žele kupovati robu ili usluge, a da ih se pritom ne blokira ili automatski preusmjeri na drugu internetsku stranicu na temelju države iz koje dolaze, boravišta ili trenutne lokacije, odnosno “geoblokira”.

    Komisija je posljednjeg dana studenog 2020. godine objavila analizu 18 mjeseci provedbe, u kojoj su  istaknuti su pozitivni pomaci u smanjenju geoblokiranja, no Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta nije bio zadovoljan provedbom Uredbe.

    Provedba, kazali su, kasni u većini država članica, a dodatna je prepreka i sve veća potreba za pristupom audiovizualnim uslugama čija je dostupnost često nemoguća zbog geografske lokacije.

    Anna Cavazzini, eurozastupnica iz redova Zelenih, u ime Odbora istaknula je kako Komisija mora težiti što boljem i konkretnijem provođenju Uredbe o geoblokiranju.

    “Zamislite da živite u Češkoj i želite kupiti majicu na internetskoj stranici u Italiji, ali to ne možete učiniti jer vas odbijaju samo zato jer ste u drugoj zemlji. Uz sve to vrate vas i na češke stranice. Europska komisija takvu diskriminaciju ne smije dopustiti”, rekla je Cavazzini.

    Róża Thun und Hohenstein, iz Europske pučke stranke (EPP), kazala je kako nije dostatno imati Europsku uniju ako nemamo Europljane misleći tako na iznimnu potrebu jedinstvenog europskog digitalnog tržišta.

    “Nećemo uspjeti ostvariti ciljeve Uredbe ako Europska komisija pasivno promatra dok se uništava sloboda medija u nekim državama. Ne smijemo ostati samo na lijepim riječima. Trebamo djela i opipljive rezultate”, rekla je poljska pučanka.

    Razočaranje rezultatima analize izrazila je Dita Charanzová, češka zastupnica iz kluba zastupnika liberala (“Renew Europe”).

    “Osim što sam razočarana i bijesna sam jer multinacionalne kompanije odbijaju ostvariti obećanja za proizvode ovisno gdje se oni nalaze. To mora prestati. Ne postupa se sa svima jednako. Nije pravedno da jedan njemački gledatelj ima pristup audiovizualnom sadržaju preko 40 posto, a Grk tek 1 posto. Audiovizualna industrija neće sama prebroditi prepreke, to moramo zakonom urediti”, rekla je.

    Slična razmišljanja imao je i njezin sunarodnjak iz redova Zelenih, Marcel Kolaja.

    “Godinama se raspravlja o ukidanju geoblokiranja, a daleko je to od onoga što smo očekivali. Tržišno uređenje nije uspjelo pa je građanima EU-a i dalje ograničen pristup sadržaju. Pozivam Komisiju da stvori jedinstveno i slobodno tržište. Naglašavam to jedinstveno”, istaknuo je.1

    Pandemija je dala “vjetar u leđa” malim i srednjim poduzetnicima koji su nudili svoje proizvode izvan matičnih zemalja, a “takav put trebao bi biti presudan za izlazak iz ove globalne krize”, ocijenio je Kosma Złotowski, zastupnik poljske stranke “Pravo i pravda”.

    Johannes Hahn, povjerenik Europske komisije za proračun i administraciju, u svojim obraćanjima zastupnicima ponovio je kako se Komisija zalaže za suradnju s nacionalnim vlastima te kako će razgovarati s dionicima ove Uredbe kako bi se prepoznao značaj geoblokiranja.

    “Komisija će nadzirati sve mjere i kretanja trgovine van granica”, rekao je Hahn.

    Složio se i s ranijim izjavama govornika kako je jedinstveno tržište nužno u Europi što je, dodatno, dokazala i pandemija koronavirusa.

    Uredbom se potrošačima daje pravo da biraju s koje internetske stranice žele kupovati robu ili usluge, a da ih se pritom ne blokira ili automatski preusmjeri na drugu internetsku stranicu na temelju države iz koje dolaze, boravišta ili trenutne lokacije. Trgovce se, s druge strane, obvezuje da omogućuju pristup istim cijenama i uvjetima prodaje kupcima iz druge zemlje EU-a kao i lokalnim kupcima.

    Komisija je je još 2016., u sklopu Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta, predložila okončanje diskriminacije temeljene na nacionalnosti i mjestu boravka, no pet godina kasnije i dalje su prisutni problemi o kojima se raspravljalo na sjednici Europskog parlamenta.

    Povodom usvajanja “Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o rješavanju problema geografskog blokiranja i drugih oblika diskriminacije na unutarnjem tržištu na temelju nacionalnosti, mjesta boravišta ili poslovnog sjedišta klijenata”, tadašnji potpredsjednik Komisije zadužen za jedinstveno digitalno tržište, Andrus Ansip ustvrdio je prije gotovo tri godine da će “geoblokiranje pri kupnji preko interneta uskoro biti daleka prošlost”.

    (Hina)

    Foto: unsplash

    Imate više informacija o ovoj temi, želite li komentirati, napisati reakciju ili želite prijaviti pogrešku u tekstu?

    VEZANE VIJESTI

    Čepinski kupus dobio je zaštićenu oznaku izvornosti Europske unije, čime su potvrđene njegova posebnost, kvaliteta i povezanost s lokalnom tradicijom

    Čepinski kupus dobio europsku zaštitu izvornosti: priznanje za tradiciju i lokalne proizvođače

    Čepinski kupus dobio je zaštićenu oznaku izvornosti (ZOI) Europske unije, čime je potvrđena njegova posebnost i snažna povezanost s područjem Više…

    Stručnjaci upozoravaju na birokratske prepreke, neiskorištena postrojenja i divlja odlagališta koja koče kružno gospodarstvo i poskupljuju sanaciju otpada u Hrvatskoj

    Cijena zelene tranzicije: Hrvatskoj prijeti doživotni zatvor za ekocid, dok zbog trome birokracije u zemlju zakapamo 50 milijuna eura sirovina

    Dok se u javnosti stvara privid ekologije kroz nametnuto i komplicirano odvajanje otpada u kućanstvima, sustav u pozadini proživljava infrastrukturni, Više…

    Projekt Agrokluba jedini je iz Hrvatske među 22 projekta koje je ove godine za financiranje odabrala Europska komisija

    Zašto se poljoprivreda potiče i kamo odlazi europski novac? Agroklub pokreće veliki projekt informiranja

    Zašto se poljoprivreda subvencionira, kamo odlaze potpore, što od njih imaju građani i kako utječu na proizvodnju, sigurnost i cijenu Više…

    VIŠE IZ KATEGORIJE

    Najavljen je ekskluzivni stambeno-poslovni kompleks ZONA 31.  Smješten na atraktivnoj lokaciji uz Trg Nikole Tesle (nekadašnji Ribarski trg) i u neposrednoj blizini škole, ovaj projekt donosi stanove, podzemne garaže i moderne poslovne prostore krojene po mjeri suvremene obitelji

    ZONA 31: Nova oaza modernog života u Osijeku koja mijenja vizuru grada

    Osječki poduzetnički inkubator već četiri godine posluje bez gradskih subvencija, a kroz njega je prošlo 268 tvrtki koje su 2024. ostvarile 89,3 milijuna eura prihoda

    Osječki BIOS slavi 30 godina! 30 godina stvaranja poslovnih priča koje mijenjaju osječko gospodarstvo

    Osječka tvrtka Mirakul obilježava 20 godina poslovanja, više od 25.000 polaznika i razvoj od prvog seminara s 12 sudionika do međunarodnog tržišta

    Osječki Mirakul obilježava 20 godina poslovanja: Od prvog seminara s 12 ljudi do 25.000 polaznika