ŽIVOT

Europarlamentarci traže kriminaliziranje mamljenja i uhođenja djece

Rezolucija, među ostalim, traži da se u zakonu i u praksi ukine sav dječji rad.

    Objavljeno 12.03.2021
    Darija Kovačić

    Europski parlament u četvrtak je usvojio rezoluciju o pravima djece u kojoj od država članica traži da kriminaliziraju mamljenje i online uhođenje djece te upozorava na porast nasilja nad djecom tijekom pandemije koronavirusa.

    Rezolucija Europskog parlamenta “o pravima djece u pogledu strategije EU-a o pravima djeteta” sadrži prijedloge europarlamentaraca za učinkovitije sprječavanje nasilja, unaprjeđenje obrazovanja, zaštitu mentalnog zdravlja, digitalnu uključivost i LGBTI pitanja, a bavi se i rješavanjem izazova koje je nametnula pandemija covida-19 i s njom povezane mjere lockdowna.

    Od Komisije se traži žurno donošenje strategije „budući da se zbog pandemije i kao posljedica ograničenja kretanja u EU-u povećalo nasilje u obitelji i rodno uvjetovano nasilje te, prema najnovijem izvješću Europola, seksualno zlostavljanje djece na internetu“.

    Zastupnici pozivaju Komisiju da u strategiju uključi akcijski plan EU-a sa standardima i mjerilima za pružatelje internetskih usluga i tehnološka poduzeća koja se ne svode samo na zaštitu djece od pojavljivanja u nezakonitim sadržajima i od štetnih sadržaja, te pozivaju države članice koje to još nisu učinile da kriminaliziraju mamljenje i uhođenje djece preko interneta;

    U raspravi na plenarnoj sjednici održanoj u srijedu povjerenica Komisije za demokraciju i demografiju, Dubravka Šuica, potvrdila je da će strategija sadržavati konkretne preporuke za djelovanje zemalja članica te da je njen glavni cilj implementirati prava djece u sva područja i politike Europske unije.

    „Zemlje članice ključni su partneri u provedbi strategije, a ova strategija nije pripremljena samo za djecu, već i u suradnji s djecom, više od 10 000 djece konzultirano je tijekom rada na strategiji“, istaknula je Šuica.

    Očekuje se da Europski parlament usvoji ovu prvu sveobuhvatnu strategiju za zaštitu prava djece 24. ožujka.

    Autor rezolucije Juan Fernando Lopez Aguilar u raspravi  je istaknuo i problem migranata.

    „U rezoluciji je obuhvaćen i aspekt migracije i maloljetnih migranata, imamo najmanje 200 milijuna maloljetnika bez državljanstva i mislim da bismo barem neke od njih mogli prihvatiti u Europsku uniju“, rekao je.

    Europarlamentarci također ističu da se uvjeti za migrantsku djecu moraju poboljšati s fokusom na spajanje izbjegličkih obitelji. Osim toga naglašavaju da im treba omogućiti pristup osnovnim uslugama prihvata i mjerama integracije.

    Rezolucijom se od zemalja članica traži da ne zadržavaju djecu na granicama te da zajamče da će maloljetnici bez pratnje imati pomoć pravnih zastupnika i skrbnika.

    Na 14. točku Rezolucije u kojoj stoji da se „poziva Komisiju da u strategiju uključi akcijski plan EU-a sa standardima i mjerilima za pružatelje internetskih usluga te da poziva države članice koje to još nisu učinile da kriminaliziraju mamljenje i uhođenje preko interneta“, osvrnula se zastupnica Marion Walsmann iz redova kršćanskih demokrata

    „Što se tiče prevencije online nasilja možemo se koristiti umjetnom inteligencijom kako bismo prepoznali ‘grooming’, uhođenje i širenje štetnog materijala internetom, a zaštita podataka ne smije se pretvoriti u zaštitu počinitelja, pravosuđe mora odgovarati potrebama djece“, rekla je.

    Rezolucija, među ostalim, traži da se u zakonu i u praksi ukine sav dječji rad.

    Upozorava da se romska djeca, posebno romske djevojčice, diljem Europe suočavaju s dodatnim teretom rasizma i rodne diskriminacije, što ih gura na margine njihovih društava.

    Rezolucija također poziva na borbu protiv svih oblika zlostavljanja i nasilja, uključujući prisilne brakove, trgovinu djecom, ubojstva zbog časti, sakaćenje ženskih genitalija, incest, prisilno napuštanje obrazovnog sistema i korištenje djece kao vojnika  te ad se  osigura povratak europske djece zatočene u inozemstvu zbog udruživanja s oružanim skupinama, poput Islamske države, “radi rehabilitacije, reintegracije i/ili progona”..

    Europarlamentarci traže da strategija EU-a uključi prava ugrožene djece i uzme u obzir sve oblike diskriminacije, od onih na temelju rase do diskriminacije spram djece pripadnika LGBTIQ skupine.

    Zastupnici Europskog parlamenta ovu su Rezoluciju usvojili s 545 glasova za, 24 protiv te 119 suzdržanih.

    (Hina)

    Foto: unsplash

    Imate više informacija o ovoj temi, želite li komentirati, napisati reakciju ili želite prijaviti pogrešku u tekstu?

    VEZANE VIJESTI

    Slikovnica „Mamut Jura i čudo u Klaićevoj“ djeci na topao način približava boravak u bolnici, liječenje i važnost osjećaja sigurnosti

    Mamut Jura u misiji hrabrosti: Omiljeni junak Klaićeve dobio svoju slikovnicu!

    Mamut Jura, dugogodišnje zaštitno lice Klinike za dječje bolesti Zagreb (popularno poznate kao Klaićeva bolnica), postao je glavni junak nove Više…

    Već sutra stižu posebni popusti i pogodnosti, a ostatak tjedna donosi ples, zabavu i prave jesenske mirise

    Portastična srijeda, jesenski okusi i zabava za najmlađe – listopad u Portanovi je krenuo punom parom!

    Ako vam je trebao još jedan razlog za shopping – sutra, 7. listopada, je Portastična srijeda! Svake prve srijede u Više…

    Humanitarna utrka Find me 2026 u Osijeku okuplja građane oko cilja od 1054 kilometra za nestalu djecu i njihove obitelji

    FIND ME 2026: Zajedno prikupimo 1054 kilometra za djecu koja su prijavljena kao nestala

    Centar za nestalu i zlostavljanu djecu i ove godine organizira humanitarnu utrku Find me 2026, rekreativni događaj za cijelu obitelj kojim Više…

    VIŠE IZ KATEGORIJE

    Na slijepom kušanju u restoranu Waldinger Red 2020 osvojio je 96,4 boda, a među najboljima su se istaknuli i Traminac Rosamal te Pinot sivi Orange

    Red 2020 vinarije Voštinić Klasnić pobjednik jesenskih Vinskih zvijezda u Osijeku

    Konferencija CyberGuard upozorila je na rast kibernetičkih incidenata u Hrvatskoj i nove prijetnje koje umjetna inteligencija donosi djeci i tvrtkama

    Broj kibernetičkih incidenata u Hrvatskoj raste, a AI mijenja način na koji štitimo djecu i poslovanje

    Blanka Vlašić, Ana Gruica Uglešić, Aljoša Asanović, Tatjana Jurić i brojni drugi kroz iskrene su razgovore otvorili teme ambicije, identiteta, poraza, odnosa i životnih prekretnica

    Projekt koji nadilazi granice klasičnog događaja: Novi horizonti Ane Radišić okupili snažnu zajednicu i otvorili važne društvene teme