ŽIVOT

EP traži više zakonitih mogućnosti za radnike migrante koji dolaze u EU

Parlament u izvješću upozorava na starenje populacije i povećanu potražnju za radnom snagom, te poručuje da bi „migracijske politike EU-a i država članica trebale imati u vidu stanje tržišta rada“

    Objavljeno 22.05.2021
    Darija Kovačić

    Europski parlament je na plenarnoj sjednici održanoj ovoga tjedna ocijenio da je pitanje zakonitih migracija nedovoljno zastupljeno u EU-ovoj migracijskoj politici te zatražio da se zakonski okvir za legalnu migraciju radnika proširi i pruži više zakonitih mogućnosti za rad u Uniji.

    Parlament u izvješću, usvojenom  495 glasova za, 163 protiv i 32 suzdržana, upozorava na starenje populacije i povećanu potražnju za radnom snagom, te poručuje da bi „migracijske politike EU-a i država članica trebale imati u vidu stanje tržišta rada“.

    Eurozastupnici stoga u ovoj rezoluciji traže reviziju i širenje opsega postojećeg zakonodavstva, budući da trenutno stanje uključuje uglavnom samo visokokvalificirane ili visoko plaćene radnike i multinacionalne tvrtke, a samo je direktiva o sezonskom radu usmjerena i na slabije plaćene radnike nižih kvalifikacija. Također ukazuju da bi se legalnim migracijama pomoglo i oporavku EU-a nakon pandemije.

    U izvješću se naglašava kako je pitanje zakonite migracije premalo zastupljeno u migracijskoj politici EU-a od 2015. i ocjenjuje da Novi pakt o migracijama i azilu ne uključuje nikakve posebne prijedloge što se toga tiče.

    Sylvie Guillaume iz kluba socijaldemokrata (S&D), izvjestiteljica za ovu temu, smatra da je „EU na nezakonite migracije uglavnom reagirala brinući se za posljedice, pritom ne vodeći računa o uzroku tih nezakonitih migracija. Posljednji pakt o migracijama i azilu dobar je primjer načina na koji ne bismo trebali rješavati stvari“.

    Potpredsjednik Komisije Margaritis Schinas u raspravi sa zastupnicima je rekao kako su „migracije i mobilnost sastavni dio europskog načina života i mogu i trebaju predstavljati uspjeh, samo nam treba odgovarajući okvir kojim ćemo osigurati da migracije budu funkcionalne“.

    Kako bi ilustrirao realnu situaciju radnika migranata i njihovu uključenost u gospodarstvo EU-a istaknuo je kako „25 posto radnika koji rade u skrbi za druge i pripremi hrane nisu rođeni u Europskoj uniji“.

    Izvješćem se podupire jačanje odnosa s trećim zemljama te se ukazuje na „važnu ulogu doznaka i koristi koje sigurne, zakonite i uredne migracije imaju i za zemlje pošiljateljice i za zemlje primateljice“.

    Uzimajući u obzir mogući „odljev mozgova“, europarlamentarci predlažu promicanje kružnih migracija, u sklopu kojih bi se migranti-radnici nakon nekog vremena vraćali u svoje matične države, a kasnije možda opet poslovno migrirali.

    Zastupnici Komisiju pozivaju da „analizira i koristi i nedostatke postojećih modela koje primjenjuju druge zemlje, kao što je sustav utemeljen na bodovima“, te, kako bi se olakšala kružna migracija, „uvođenje preferirane mobilnosti i pristup obnovljivim dozvolama, pravo na ponovni ulazak te produljenje dopuštenog razdoblja odsutnosti državljana trećih zemalja kako bi im se omogućio povratak u svoje matične zemlje“.

    EP predlaže i stvaranje EU platforme kao baze talenata „koja bi služila kao jedinstvena kontaktna točka za radnike državljane trećih zemalja, poslodavce u EU-u i nacionalne uprave“, a koristila bi se i za „razjašnjavanje i bolje usklađivanje zahtjeva za obrazovanje i osposobljavanje između država članica sudionica i trećih zemalja“.

    Parlament preporuča da se provedbom ubrzanih postupaka ubrza, učini pravednijim i jednostavnijim ocjenjivanje, uzajamno priznavanje i certificiranje diploma, svjedodžbi i drugih stručnih kvalifikacija u državama članicama, uključujući formalno i neformalno stjecanje vještina u trećim zemljama jer „bi se time ojačala mobilnost unutar EU-a“.

    Hrvatski zastupnik Karlo Ressler (HDZ/EPP), u raspravi je, referirajući se na gospodarski i društveni postpandemijski oporavak, rekao da „uz stalno ulaganje u vještine i zadržavanje domaćih talenata dio rješenja mogu biti i zakonite i uređene migracije kako bi se zadovoljile potrebe tržišta rada”.

    No, napomenuo je, “o tome odlučuju države članice na temelju svojih vlastitih analiza tržišta rada“.

    “To svakako znači i mogućnost olakšavanja i fleksibilizacije boravka i za digitalne nomade i za sve one koji dio svoga posla mogu obaviti na području na teritoriju Europske unije“, rekao je Ressler.

    (Hina)

    Foto: arhiva

    Imate više informacija o ovoj temi, želite li komentirati, napisati reakciju ili želite prijaviti pogrešku u tekstu?

    VEZANE VIJESTI

    Informacijska kampanja o uvođenju eura trebala je odavno početi - Ljudi žele znati kako će uvođenje eura utjecati na njihove živote

    Hoće li se uvođenje eura iskoristiti za još jedno povećanje cijena?!

    Hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan danas je u zagrebačkoj Kući Europe predstavila rezultate svog istraživanja o stavovima građana prema uvođenju eura i Više…

    "Pandemija nije završila, najgore jest, ali pandemija nije. Traži se vremenski ograničeno produljenje”

    Još nije gotovo: EP podupro produljenje covid potvrda za još godinu dana

    Europski parlament podupro je u četvrtak odluku da se shema uporabe digitalnih covid potvrda produlji na još godinu dana, o Više…

    Svi će morati ispuniti online obrazac za prijavu i platiti određeni iznos naknade za prelazak granice, ali ima i iznimaka...

    Od 2023. godine građani BiH, Srbije, Crne Gore i Kosova morat će plaćati ulazak u Hrvatsku

    Iduće bi godine, očekuje se oko ožujka, u funkciju trebao biti pušten Europski sustav za informacije o putovanjima i odobravanja Više…

    VIŠE IZ KATEGORIJE

    Dvodnevna manifestacija spaja vino, bicikliranje i umjetnost, uz poseban Gibonnijev program i otvorene podrume

    Wine & Bike Erdut 2026.: Gibonni donosi “Versi i note” u Vina Erdut

    Od 7. rujna više od 380 učenika sudjelovat će u Izvannastavnoj aktivnosti „Usvajanje održivih navika” koja povezuje zdravlje, održivost i odgovorno ponašanje

    Nacionalna zaklada pokreće Izvannastavnu aktivnost „Usvajanje održivih navika” za više od 380 učenika osnovnih škola

    Vjerujemo kako će projekt „Prvi korak“ mnogim našim sugrađanima biti poticaj da učine prvi korak prema zdravijem i kvalitetnijem životu

    Poziv na uključivanje građana Osječko baranjske županije u projekt „PRVI KORAK“ – BESPLATAN prvi mjesec programa POST