Stres kao okidač za alergiju na pelud?

Čempres, jasen, lijeska, topola, breza, a uskoro i trave, koprive, pelin i u velikoj mjeri ambrozija ponovno će zagorčati život brojnim dugogodišnjim alergičarima, ali i nekim građanima koji do sada nisu imali nikakvih naznaka da će to postati. Godinama se navedenih alergenih stabala i trava drži podalje 50-godišnja Osječanka Josipa, koju, kaže, jedino boravak u zatvorenom prostoru spašava od teških simptoma alergije, prenosi Glas Slavonije.

– Oči mi suze, kišem, kašljem, usna šupljina me svrbi, pomažu mi antialergijske kapi za oči i za nos. Najgore mi je kad počnem kašljati jer ne mogu prestati, a ostale simptome donekle uspješno reguliram i tabletama koje jedine, od sve svoje terapije, ne plaćam, već ih dobivam na recept. No da nemam uza sebe kapi za oči i kapi za nos, ne znam kako bih živjela – prepričava svoje iskustvo Osječanka koja, kaže, u vožnji biciklom u proljeće izbjegava ulice gdje je puno stabala. Najlakše joj se, kaže, spustiti na promenadu, jer joj se ondje zrak čini najčistijim, no čim je blizu lijeske ili breze, a u drugoj polovini ljeta i ambrozije, pa čak i tratinčica, žali se, ne može kontrolirati simptome alergije.

Prof. dr. sc. Jasminka Milas Ahić, spec. interne medicine s užom specijalnosti iz područja reumatologije te kliničke imunologije i alergologije, voditeljica Odjela za reumatologiju, imunologiju i alergologiju Kliničkog bolničkog centra Osijek, kaže kako trenutačno u ambulantama nemaju veći priljev pacijenata. Pretpostavlja da, zbog pandemije, probleme rješavaju kod svojih obiteljskih liječnika, posebice oni koji već znaju svoju dijagnozu.- Kod nas je najviše pacijenata srednjih godina koji prvi put imaju simptome alergije. S dolaskom proljeća počinje polinacija, i to su prvenstveno stabla lijeske i breze, ali i nekih drugih. U travnju počinje polinacija trava sve do kraja lipnja i u tom razdoblju imamo nešto više pacijenata koji dolaze sa simptomima alergijskog rinokonjunktivitisa, odnosno pojačane sekrecije iz nosa, učestaloga kihanja, svrbeža očiju i nosa, a kod nekih pacijenata i grebanja grla. Bude i težih simptoma poput otežanog disanja i promuklosti, dakle sve su to simptomi tipične peludne alergije – kaže dr. Milas Ahić.

Liječnica naglašava kako pacijenti trebaju naučiti razlikovati simptome obične prehlade od alergijskog rinitisa, odnosno rinokonjunktivitisa. Obična prehlada traje od pet do sedam dana, najčešće nije praćena svrbežom očiju i nosa, a nakon smirivanja tegoba problemi nestaju. Alergija, pak, ne prolazi brzo, a ponavlja se sezonski. Liječnici stoga dugogodišnjim alergičarima savjetuju uzimanje terapije prije početka polinacije. Idealno je vrijeme za to, kaže naša sugovornica, kraj siječnja, odnosno početak veljače u slučaju blage zime. U ovo vrijeme, kaže, potrebno je uzimati klasični intranazalni kortikosteroid, i to dnevno jedan do dva uštrcaja, a može se dodati i antihistaminik, odnosno lijek koji blokira oslobađanje histamina i koji će spriječiti tipične simptome alergije.

– Dio imunosnog sustava štiti nas od parazita, pa je bilo čak i teorije da se radi o tzv. higijenskoj hipotezi. To znači da se pacijentima koji žive u sterilnim uvjetima imunosustav ne bavi parazitima, već “hvata” uobičajene antigene iz okoline kojima smo okruženi i prepoznaje ih kao alergen – pojašnjava dr. Milas Ahić naglašavajući kako čistoća jest pola zdravlja, no upitno je, slikovito kaže, što je s drugom polovinom. Štoviše, smatra kako je moguće da nakon pandemije nastupe imunološke bolesti, i to zbog stroge izolacije i načina života na kakav se nismo bili naviknuli.