Imate Svrab! Dermatolozi gotovo svaki dan to nekome dijagnosticiraju

Razjasnimo na samom početku - svrbež i svrab nisu sinonimi! Svrab je bolest koja se manifestira neizdrživim svrbežom, a svrbež je simptom koji se pojavljuje kod brojnih bolesti kože

Naše zdravlje

Objavljeno 14.04.2022
Petar Tauković

Imate svrab! Ako se pomislili da ovu jednostavnu rečenicu osječki liječnici rijetko izgvaraju, uvelike ste se prevarili. Na Zavodu za dermatologiju i venerologiju Kliničkog bolničkog centra Osijek ta je dijagnoza česta, gotovo svakodnevna, što potvrđuje i prim. dr. sc. Ivanka Muršić, dr. med., spec. dermatologije i venerologije za Glas Slavonije.

Neizdrživ svrbež

Razjasnimo na samom početku – svrbež i svrab nisu sinonimi! Svrab je bolest koja se manifestira neizdrživim svrbežom, a svrbež je simptom koji se pojavljuje kod brojnih bolesti kože, ali i drugih organa i organskih sustava.

– Svrab izaziva mala grinja, veličine oko 0,3 mm, Sarcoptes scabiei var. Hominis ili Acarus, šugarac, svrabljivac parazitira samo na čovjeku i može se naći u cijelom svijetu. Svrab je pratitelj ljudskog roda kroz cijelu povijest. Primijećena je cikličnost pojavljivanja bolesti u intervalima od 15 do 20 godina. Smatra se da u svijetu godišnje bude oko 500 milijuna novih slučajeva, a migracije, bez obzira na uzroke (rat, bijeda ili elitni turizam), pogoduju širenju i globalizaciji bolesti – ističe dr. Muršić.

U hrvatskom jeziku sinonim za svrab je šuga, a izraz šugav označava nekog jadnog, siromašnog, prljavog, nekog kojega svi izbjegavaju.

– Stigma prljavštine i siromaštva neizbježna je i danas. Pri spomenu dijagnoze svi zauzimaju obrambeni stav u smislu “perem se redovito”, i “živim u civiliziranim uvjetima…” te “otkud to, pa to je bolest iz daleke povijesti”. Pokušajmo zamisliti uvjete života u siromašnijim kućanstvima, prije stotinjak godina: kućice od jedne ili dvije prostorije, bez vodovoda i struje, a ukućana na desetke. Pa u nastavku situaciju u kojoj je potrebno da se svi okupaju i da se opere sva posteljina, zamijene slamarice (malo tko je imao neke modernije madrace), i još je k tome zimsko razdoblje, voda u nekom bunaru, ili polusmrzutom potoku, a sušenje debelog grubog tkanja – nemoguća misija. Ovakav je postupak bio zahtjevan i u bogatijim sredinama, samo zamislite kako sve to obaviti bez kupaonice i perilice. U imućnim, gradskim kućanstvima događalo se da sluškinja grije krevet i spava s djecom (koji put i drugim “nedoraslim” ukućanima), pa je i ovaj način omogućio grinji širenje i opstanak – povezuje otegotne okolnosti vezane uz higijenu u povijesti dr. Muršić, dodajući kako su savjeti o higijenskim postupcima za eradikaciju svraba gotovo istovjetni u prošlosti kao i danas, no danas je neusporedivo lakše te postupke provesti.

Imate više informacija o ovoj temi, želite li komentirati, napisati reakciju ili želite prijaviti pogrešku u tekstu?