FOTO: AgroRocks 2022. – Paneli pokušali pokazati kako će izgledati digitalizacija poljoprivrede

Konferencija AgroRocks održana je u petak u prostoru Dvorane SportHouse, njen cilj bio je vidjeti kako se razvija internetske infrastrukture ruralnih područja, digitalizacija javne uprave, uređajima nove generacije te programskim rješenjima.

Konferenciju su uvodnim riječima otvorili ministrica poljoprivrede Marija Vučković, zamjenica gradonačelnika Jasenka Crnković, župan Ivan Anušić te ravnateljica HAPIH-a (Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu) Darja Sokolić.

Nakon toga održano je predavanje Matije Žulja iz tvrtke Agrivi koji je ukazao na pitanja budućnosti agrara, u sklopu konferencije održana su i tri panela: Infrastruktura, Hardware i Software.

Prvi panel bavio se temama vezanih za infrastrukturu koja je uvelike potrebna za uvođenje novih tehnologija u sektoru poljoprivrede, predsjednik Vijeća hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti Tonko Obuljen izjavio je kako se provodi  20 projekata za 200-tinjak priključaka širokopojasnog interneta.

“Naš razvoj brzih i ultrabrzih mreža prati razvoj Europske unije, ali smo mi kasnije krenuli pa tako i kasnije dostižemo njihove brojke” – također je izjavio Obuljen

Što se tiče optičkih mreža, naglašava, u ruralnim dijelovima to je pitanje isplativosti. Kako kaže, država je krenula s dva programa. Plan je napraviti agregacijsku mrežu kroz iduće dvije godine. “Za pristupne mreže, odnosno širokopojasni internet su počeli radovi. Provodi se 20 projekata za 200-tinjak priključaka”

Igor Ljubi iz Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva potvrdio je kako država radi na uvođenju brzog interneta do 2027. godine, ali i da nije lako doći do svakog sela ili polja, “Morat će to biti kombinacije bežične 5G mreže i žičane infrastrukture”.

Što se tiče ulaganja u širokopojasnu infrastrukturu, Božena Osvadić voditeljica Odjela za pripremu i provedbu projekata u području digitalnog razvoja i razvoja e- usluga u MRRFEU kaže kako imaju veliki projekt izgradnje nacionalne agregacijske mreže i 20 projekata razvoja pristupnih mreža. “Cilj je olakšati poslovanje poljoprivrednika i plasiranje njihovih proizvoda na tržište”, dodala je.

Inače, tvrtka KING ICT razvila je IAKS sustav za dodjelu i kontrolu potpora u poljoprivredi. Plamenko Barišić iz ove tvrtke napominje da smo u samom vrhu EU kada je u pitanju informatiziranost. “Međutim, zaostali smo kada je u pitanju primjena na samim gospodarstvima, tvrtkama, na terenu.“, upozorava rekavši da je vrijeme da se krenemo baviti time.

Drugi panel ovogodišnje konferencije bazirao se na pitanja vezana za hardverski dio novih tehnologija u poljoprivredi. Svi sudionici drugog panela složili su se kako je edukacija važna kako bi pomogli stanovnicima ruralnih krajeva.

U svakoj općini imate poljoprivrednike koji su prije 10 godina u zakupu dobili i preko 100 ha državnog zemljišta i prošli na spomenutoj mjeri i kupili novi traktor ili kombajn. Stvorio se jaz između njih i ostalih, napomenuo je ravnatelj APPRRR-a Antun Vujić.

Da se u Hrvatskoj uvelike sprema digitalizacija poljoprivrede i pronalaženje #software rješenja, rekli su panelisti na posljednjem panelu koji je ujedno i zatvorio ovogodišnji AgroRocks.

„Agronomi probleme bolje poznaju od nekog tko dolazi iz IT-a, kao i mogućnosti kako ih detektirati i riješiti“, poručila je Ivana Rendulić Jelušić iz tvrtke Alti Agro  te naglasila potrebu sinergije u digitalizaciji poljoprivrede jer kako gospođa Rendulić Jelušić kaže, dobrobit i uključenost IT-a u poljoprivredi nema smisla bez sudjelovanja agronoma.

HAPIH nudi različite usluge među kojima se nalaze i evidencija uzgajivača iz područja stočarstva te procjene i analize mlijeka, vinarstva i sjemenarstva. Da se HAPIH okrenuo procesu digitalizacije potvrdila je i panelistica, gospođa Darja Sokolić, ravnateljica HAPIH-a koja je naglasila sljedeće: „Kod zaštite tla je važno napomenuti skoru mogućnost digitalizacije gdje će korisnici moći vidjeti svoju česticu i putem e-maila, automatski dobiti podsjetnik kada trebaju napraviti analizu tla!”

“Došlo je do poplave servira koji praktički povezuju proizvođače hrane, situacija s COVID-om je definitivno plasirala tu priču oko naručivanja hrane, a taj trend je zasigurno i dalje u uzlaznoj putanji”, tvrdi Damir Podhorski, izvršni direktor i osnivač tvrtke Escape studio.

Gospodin Matija Žulj iz tvrtke Agrivi, osvrnuo se na činjenicu da ukoliko želimo smanjiti glad u svijetu, ali istovremeno i bacanje hrane, nužno je u taj proces uključiti sve dionike u poljoprivrednom sektoru. Gospodin Žulj također smatra digitalizaciju poljoprivrede kao jedan od strateških ciljeva Republike Hrvatske te kao neka od potencijalnih rješenja navodi: “edukacije za sve poljoprivrednike, stvaranje digitalne infrastrukture, poticanje, ali i savjetovanje oko korištenja digitalnih rješenja kao i premije na proizvode koji sadrže sljedivost.”

Kao jedan od glavnih zaključaka panela, navodi se pronalaženje jedinstvenog softverskog rješenja kako bi se na jednom mjestu mogli pronaći svi relevantni podatci koji su jednom poljoprivredniku potrebni, a kao enorman izvor podataka navodi se upravo Ministarstvo poljoprivrede skupa sa svim pratećim tijelima.

Fotografije: FOTO Krešo/Iven Jurić