Zemlja vina Slavonije, Podunavlja i Villanyja u zagrebačkoj Esplanadi

Zagrebačka Esplanada jučer je pretvorena u Zemlju vina Slavonije, Podunavlja i Villanyja nudeći najbolja vina, domaće proizvode s oznakom zemljopisnog podrijetla, vinske radionice i okuse podolca i crne svinje.

– Nema boljeg gosta u Zagrebu od Slavonije ni boljeg domaćina od Zagreba za vinare Slavonije i Baranje koji imaju vrhunska vina. Trend povećanja kvalitete vina kojem svjedočimo je pozitivan, a tome doprinosi i ova manifestacija. Regionalna organizacija Graševina ima veliki potencijal i drago mi je da razvijaju graševinu kao sortu – rekao je Tugomir Majdak, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede.

Zemlja vina predstavila je 40-tak vinara s područja Slavonije, Podunavlja i mađarske regije Villany uz prisustvo pet slavonsko-baranjskih proizvođača kulena, a riječ je o kulenu koji nosi zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla.

– Ponosni smo na to što uistinu imamo što pokazati, u Zemlji vina Zagrepčani imaju priliku vidjeti i kušati najbolje od najboljeg. Odličan projekt HAPIH-a i partnera koji mi kao Županija podržavamo. Znamo da se posljednjih godina puno ulaže u proizvodnju vina i drago mi je da se to danas i vidi. Možemo probati i najbolje domaće proizvode od crne slavonske svinje i podolca kojeg su naši ugostitelji krenuli snažnije brandirati. Da imamo potencijala kao turistička, vinska i gastro destinacija vidjelo se i na ovoj manifestaciji – rekao je Mato Lukić, zamjenik župana Osječko-baranjske županije.

Uz kušanje vina, posjetitelji su imali priliku sudjelovati u brojnim radionicama posvećenim graševini kao vodećoj sorti Hrvatske i crnim vinima Villánya. Iznimno je bio dobar odaziv na radionici gdje su se uz vino kušale i delicije od slavonsko-srijemskog podolca te crne slavonske svinje.

– Ova je manifestacija dio projekta prekogranične suradnje, vrijednog gotovo 4000 tisuća eura. Prezentiramo provodimo i brojne edukativne radionice o vinu, turizmu, aktualnim temama poput klimatskih promjena i prilagođavanju naših vinara novonastalim situacijama. Želimo naglasiti graševinu kao gospodarski najvažniju sortu čija je godišnja proizvodnja oko 250 tisuća hektolitara odnosno 40% naše ukupne proizvodnje vina – istaknuo je Krunoslav Karalić, zamjenik ravnateljice Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.

Zemlja vina bila je prilika i za predstavljanje knjige „Kulen – hrvatska mesna perjanica“ u izdanju udruge Chaîne des Rôtisseurs Hrvatska. Knjige koja uistinu slikom i tekstom prenosi pokuse i mirise ove vrhunske delicije, a čiju je realizaciju pomogla i Osječko-baranjska županija.

– Dobro došli u Zemlju vina koja spaja Slavoniju i Podunavlje i mađarsku regiju Villany kao broj jedan mađarsku vinsku destinaciju. Cilj nam je bio dovesti Zemlju vina u Zagreb kao pozivnicu na obilazak destinacije koja nudi poseban doživljaj kombinirajući vina, gastronomiju, prirodu i kulturu i jedan uistinu autentičan način života. Zato krenite smjer istoka, gdje vas čekaju stare povijesne vinarije i male obiteljske vinarije, kao nešto što je jedinstveno u Hrvatskoj – rekla je Ivana Jurić, direktorica Turističke zajednice Osječko-baranjske županije.

Predstavljanje Zemlje vina u Zagrebu dio je projekta „VINSKI TURIZAM BEZ GRANICA – jedinstvena vinsko-turistička destinacija“ čiji je nositelj Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, a partneri su Turistička zajednica Osječko-baranjske županije i neprofitna tvrtka vinara iz mađarskog villanya “Tenkes Nonprofit kft”.

Podupirući partneri u provedbi projekta su Graševina Croatica i Osječko-baranjske županija. Projekt je financiran kroz INTERREG Program prekogranične suradnje MAĐARSKA – HRVATSKA 2014.-2020.

Cilj mu je razvoj vinskog turizma na području dijela hrvatskog Podunavlja te dijela mađarske Baranje, kao i pozicioniranje destinacije na vinskom i turističkom tržištu.

Zemlja vina tako je ispunila očekivanja, spajajući u središtu metropole Slavoniju, Baranju i mađarski Villány, pružajući jedinstveno vinsko iskustvo kroz kušanje vrhunskih vina istoka Hrvatske i mađarskog Villánya i najboljih kulena istoka Hrvatske.