Borzan: Nema zajedničkog digitalnog tržišta dok trgovci govore ‘Mi ne prodajemo Hrvatima’

U raspravi o Godišnjem izvješću o politici tržišnog natjecanja u EU zamjenska članica u Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta Biljana Borzan je naglasila potrebu za integriranim digitalnim tržištem

Digitalno tržište je označeno kao jedno od najvažnijih generatora gospodarskog rasta u EU. Međutim ono još ni izdaleka nije kvalitetno regulirano. Studija „Trošak ne-Europe na jedinstvenom tržištu” procjenjuje da bi ostvarenje jedinstvenog digitalnog tržišta moglo stvoriti dodatni rast BDP-a od 0,4 % i preko 223.000 otvorenih radnih mjesta do 2020. godine.

Tijekom rasprave na ovotjednom zasjedanju Europskog parlamenta u Strasbourgu, zamjenska članica u Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Biljana Borzan je upozorila na najvažnije elemente koji priječe integraciju digitalnog tržišta: diskriminaciju kupaca prema mjestu prebivališta, neopravdano visoke troškove dostave i izostanak kvalitetne regulacije prava na intelektualno vlasništvo.

Čak 25 posto potrošača se žali da ne može kupovati online u drugoj državi članici EU. Prekogranična online kupovina čini tek 14 posto online kupovine.

– Kupci se prilikom online kupovine žale kako ih se diskriminira prema mjestu prebivališta. Želim kupiti cipele iz Estonije i server mi zapravo kaže ‘ne, to nije za vas, to je za Nijemce, Estonce i Francuze’. Kupim šešir iz Mađarske i dostava do Hrvatske za kraću udaljenost je višestruko skuplja nego dostava unutar Mađarske za dulju udaljenost. Kupim pretplatu za televizijski kanal, odem u drugu državu i izgubim pristup sadržaju koji sam pošteno platio. To su svakodnevne pritužbe građana EU – objašnjava Borzan.

S druge strane, europski trgovci su opterećeni zahtjevima koje trgovci izvan EU ne moraju ispuniti i time se stvara nelojalna konkurencija. Zato je zastupnica Borzan predložila uvođenje oznake sigurnosti na sve internet stranice koje posluju prema Direktivi o pravima potrošača EU, odnosno čije je sjedište u EU.

– Moramo biti svjesni da je pred nama još puno posla do jedinstvenog tržišta, a ne obećavati lijepe brojke bez kvalitetne osnove. Diskriminacija potrošača prema mjestu prebivališta je među prvim problemima koje moramo riješiti. Zajedničko tržište ne smije imati poseban set pravila ovisno o tome kome se vrši naplata – kazala je Borzan.