[NAJAVA] 51. Kolonija kipara naivaca u Ernestinovu

U Ernestinovu je sredinom svibnja 1973. utemeljen ˝Inicijativni odbor za izgradnju Galerije kipara naivaca Jugoslavije˝. Na prvoj sjednici odbora održanoj u današnjoj Osnovnoj školi Ernestinovo, prihvaćen je prijedlog izgradnje Galerije te organiziranje radne kiparske kolonije u ljetnim mjesecima iste godine. Zamišljeno je da tom prilikom izrađene drvene skulpture budu temelj budućoj galeriji koja se namjeravala izgraditi u sklopu planiranog Društvenoga centra u Ernestinovu, a po uzoru na Galeriju slikara naivaca u Hlebinama.

U organizaciji tadašnje Osnovne škole u Ernestinovu i Inicijativnog odbora za izgradnju Galerije kipara naivaca, povodom dana škole, 9. i 10. lipnja 1973. godine, u predvorju ernestinovačke škole postavljena je izložba skulptura naivnih kipara Slavonije.

U vrijeme održavanja izložbe članovi inicijativnog odbora Smajić, Tešankić i Tijardović iznijeli su zamisao o ˝stvaranju umjetnika u drvu hrasta u Ernestinovu˝ i o zajedničkom druženju i sakupljanju radova za izgradnju mjesne galerije kipara naivaca. Zamisao je našla na plodno tlo te je tako nastala Ernestinovačka kolonija.

Zanimanje kod izvornih kipara bilo je izuzetno, pa je na 1. Ernestinovačkoj koloniji kipara naivaca, organiziranoj od 1. do 15. kolovoza 1973. godine, sudjelovalo 12 umjetnika. Kipari su stvarali u samom središtu mjesta, u ernestinovačkom parku. Svim sudionicima prve, kao i potonjih, kolonija zajednička polazna osnova stvaralaštva je drvo, tj. hrastova debla te zaokupljenost bliskim, svakodnevnim  temama. Iz toga je, kao najčešće rješenje, proizlazila stojeća figura izrađena u drvnoj masi. Pojava kiparske kolonije u Ernestinovu označila je ne samo puki logički slijed kiparske tradicije u Slavoniji nego Smajićev temeljni i integralni opus te njegovo stvaralaštvo.

I danas, nakon 49 godina Kiparska kolonija odolijeva, prkosi vremenu i od tada, Ernestinovo je najznačajnije i najveće sastajalište kipara naive koji od jutra do večeri u kolovozu na otvorenom, u Parku skulptura, stvaraju monumentalna djela  i urezuju tragove dlijeta u trupac starog slavonskog hrasta. Izrađene skulpture se postavljaju u samom parku, te uz glavnu ulicu u Ernestinovu.

Zahvaljujući entuzijazmu male skupine ljudi, ali ne običnih, Ernestinovo je naširoko poznato po svojoj jedinstvenoj Kiparskoj koloniji naive. Posebnost i bogatstvo različitosti kojom Općina Ernestinovo odiše, kulturo nasljeđe i izvorni umjetnički izričaj kojim se mještani ponose upravo je Kiparska kolonija naive, najstarija kolonija naivnog kiparstva u Europi.

Plakat 51. KKE by OsijekNews on Scribd

LIKOVNA UDRUGA PETAR SMAJIĆ

Grupa samoniklih umjetnika u Ernestinovu našla je u parku svoje prikladno mjesto da kroz svoj duhovni pogled izrazi u drvetu, kamenu i slici. Ti su umjetnici organizirali i stvorili Likovnu udrugu.

Likovna udruga “Petar Smajić” počela je s radom pod nazivom Kolonija kipara naivaca Jugoslavije.  Prva osnivačka sjednica bila je u Osnovnoj školi Ernestinovo 22. veljače 1973.g. Na sjednici je bili prisutno trinaest osoba među kojima i Petar Smajić, Mato Tijardović, Siniša Tešankić.  Petar Smajić rodio se 25. svibnja 1910.g. u Docu Donjem, no došao je u Ernestinovo gdje je živio do svoje smrti. Svojim čudesnim likovima, rezanim iz drveta, stekao je svjetski glas te je jedan od prvih poznatih kipara naivaca u Hrvatskoj. Možda je i slutio, jer umjetnici imaju taj dar, da će se kolonija Ernestinovo razviti u tradicionalno okupljanje kipara iz Hrvatske i šire. Odlučeno je da se krene s izgradnjom galerije i organizacije prve kiparske kolonije, tako da je iste godine kolonija počela s radom u kojoj su sudjelovali ovi kipari: Josip Bičanić, Adolf Bogdanović, Čedomir Čizmić, Ivan Demše, Martin Hegedušić, Mato Generalić, Katica Parađ-Vojković, Petar Smajić, Siniša  Tešankić, Mato Tijardović, Vjekoslav Žnidarec i Marijan Šimić.

Poslije smrti našega najpoznatijeg kipara Petra Smajića mijenja se naziv Kolonija kipara naivaca Jugoslavije u Likovna udruga “Petar Smajić”. Udruga u svom radu okuplja neprofesionalne i profesionalne stvaratelje umjetničkih djela bez  obzira na likovno obrazovanje, uzrast i zanimanje. Svake godine organizira se kiparska kolonija u kojoj sudjeluju umjetnici iz Hrvatske te gosti iz inozemstva. Skulpture se izrađuju u slavonskom hrastu, a  postavljaju se u mjesnom parku i tzv. ulici skulptura a jedan dio u galeriji Petar Smajić.