DHMZ u Slavoniji predstavio modernizirane sustave protugradne obrane i ranog upozoravanja

Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) predstavio je u Osijeku lokalnim vlastima i stručnjacima iz Osječko-baranjske županije napredne tehnologije i strategije koje Hrvatska koristi u borbi protiv sve ekstremnijih vremenskih nepogoda, uključujući tuču i oluje.

Glavni ravnatelj DHMZ-a dr. sc. Ivan Güttler naglasio je da je cilj ovakvih posjeta transparentna komunikacija i edukacija lokalnih zajednica o načinu funkcioniranja protugradne obrane i sustava ranog upozoravanja.

Kako sustav protugradne obrane funkcionira?

Sustav se temelji na aktivnoj modifikaciji oblaka pomoću kemijske tvari – srebrovog jodida (AgI). Ta se tvar koristi za izazivanje ranije kondenzacije i oborina unutar oblaka, čime se sprječava stvaranje većih ledenih jezgri koje bi pale kao tuča. Sustav koristi dvije metode:

• Generatori sa zemlje: Ovi uređaji ispuštaju srebrov jodid u atmosferu pomoću dima. Imaju domet do 10–15 km i mogu djelovati precizno, ali zahtijevaju lokalne operatere i dobru koordinaciju.

• Zračne metode (ranije korištene): Prije su se koristili raketni sustavi i povremene avio-intervencije, koje su bile bučne, skupe i rizične. Danas su u potpunosti zamijenjene tišim i sigurnijim zemaljskim generatorima.

Prema riječima stručnjaka, generatori djeluju neprimjetno i ne uzrokuju buku, što ih čini pogodnim za primjenu u naseljenim područjima – no zahtijevaju pravovremenu aktivaciju, jer učinak ima smisla samo ako se upotrijebi prije nego što se oblak razvije u olujni sustav.

Struktura i brojke

• 330 aktivnih postaja širom Hrvatske

• 55 postaja u Osječko-baranjskoj županiji

• Sustav je podijeljen u tri razine:

  1. Lokalni operateri – upravljaju generatorima

  2. 8 regionalnih centara – nadziru i koordiniraju aktivaciju

  3. DHMZ centar u Zagrebu – meteorolozi analiziraju i odlučuju

Ovaj sustav nije izoliran – povezan je s Europskim meteorološkim centrima, koristi modele kao što su ALADIN i ECMWF, a uz to se oslanja na vlastitu radarsku mrežu i satelitske snimke.

Sustav ranog upozoravanja (SRU)

Poseban naglasak stavljen je na Sustav ranog upozoravanja (SRU), koji koristi hibridnu tehnologiju za komunikaciju prema građanima. Uključuje:

• SMS i CBC (Cell Broadcast) poruke – dosežu čak i starije uređaje bez pristupa internetu

• Suradnju s civilnom zaštitom i lokalnim stožerima

• Upozorenja u boji (žuto, narančasto, crveno) – lako prepoznatljiva i brza za djelovanje

Tijekom nedavnih oluja u srpnju, sustav je pravodobno aktivirao crveno upozorenje više od 12 sati unaprijed, čime su omogućene hitne pripreme i zaštitne mjere. Sustav je tada testiran u realnim uvjetima i položio je test učinkovitosti.

Klimatske prijetnje i važnost sustava

Uslijed klimatskih promjena, ekstremne vremenske pojave u Hrvatskoj su sve češće. Godine 2023. zabilježene su rekordne štete u Bošnjacima, a sezona 2022. donijela je više dana s tučom nego prosječno u prethodnom desetljeću.

Glavni cilj sustava, kako je naglasio DHMZ, nije potpuno uklanjanje tuče – što je nemoguće – već smanjivanje veličine zrna leda i razine šteta, čime se štiti ljudski život, usjevi, objekti i infrastruktura.

Podrška lokalne zajednice

Županica Osječko-baranjske županije Nataša Tramišak izrazila je spremnost županije da dodatno financira opremu ako DHMZ procijeni da je potrebno dodatno pokrivanje određenih lokacija.

Sustav se neprestano modernizira, uključujući testiranja novih metoda poput bespilotnih letjelica (dronova) koje bi mogle omogućiti još preciznije i brže intervencije bez potrebe za ljudskom prisutnošću na terenu.

Hrvatska se nalazi među rijetkim europskim državama koje sustavno ulažu u aktivnu obranu od tuče, ali i u digitalizirani sustav ranog upozoravanja koji omogućuje brzo informiranje i zaštitu građana.

Dok ekstremni vremenski uvjeti postaju sve češći, upravo ovakva ulaganja u znanost, tehnologiju i suradnju s lokalnom zajednicom predstavljaju ključnu obrambenu liniju protiv klimatskih prijetnji budućnosti.