Uskršnji običaji diljem svijeta

Ovoga vikenda u Osijeku smo imali prilike upoznati uskršnje običaje manjinskih zajednica. No ako ste to propustili zbog zaokupljenosti oko pripremanja za najveći kršćanski blagdan, donosimo vam opis uskršnjih običaja u Europi i svijetu koji su u isto vrijeme zanimljivi i iz perspektive druge kulture – neobični.
Ukrašena jaja neizostavni su dio Uskrsa u svim kulturama, no boje Uskrsa su različite. U Grčkoj i Bugarskoj je to crvena, a u Švedskoj žuta. Švedi ne vjeruju u uskršnjeg zeca već u piliće, dok se u Belgiji govori kako uskršnja jaja donose zvona iz Rima, jer po legendi zvona svih crkava na „tihu subotu“ ne zvone jer su otišla za Rim.
Osim jaja, ustaljene su dekoracije i grančice. Njima domove (pa i grmove) dekoriraju u Njemačkoj, a u Švedskoj i Finskoj običaj je međusobno udaranje brezovim grančicama. U Češkoj se od vrbinog granja isprepletu tzv. pomlazke kojima momci simbolički „šibaju“ djevojke u znak mladosti, zdravlja i plodnosti. U Škotskoj se i Nizozemskoj u sumrak pale uskršnje vatre na brežuljcima.
Hrana je također neizostavan simbol Uskrsa. Norvežani i Danci na Veliku subotu u džepovima nose komadiće beskvasnog kruha umotanog u bijelo platno da bi ga pojeli u ponoć. U Bugarskoj i Rumunjskoj na Veliku subotu stavljaju se brašno, sol, kvasac i pisanice na prozore, a od tih se sastojaka na Uskrsni ponedjeljak zamijesi kruh.
U Italiji se jede tradicionalni slani kolač s kuhanim jajima i špinatom „Torta di Pasqueta“; Švicarci pak darivaju kolač sa sušenim voćem „Paloma di Pasqua“. Grčka uskršnja juha „Magiritsa“ pravi se od janjećih iznutrica. Zanimljiv običaj vezan uz hranu imaju Irci koji zakopavaju haringe, nakon što su im iste bile glavno jelo u doba Korizme i posta. S druge strane, u Poljskoj kraj posta označavaju objedovanjem na uskršnjoj jutarnjoj misi – u crvi.
Ništa manje neobični rituali mogu se pronaći u Švicarskoj gdje se ljudi svih generacija na starom trgu u gradu Bernu međusobno gađaju pisanicama. Bugari pak nakon uskršnje mise bacaju svoje pisanice na zid crkve. Međutim, najspecifičniji običaj imaju Norvežani koji se radi vjerovanja da će se na Uskrs riješiti umorstava u javnim medijima potpuno posvećuju kriminalnim temama. U Brazilu se na Veliku subotu džepovi pune komadićima kvarca koji se na Uskrs ostavljaju kod kuće, a Polineziji se na Veliku subotu krste školjke za koje se vjeruje da su povezane s morskim duhovima.
Uskrs je najveseliji u Italiji, Španjolskoj i zemljama Latinske Amerike. U Firenzi se Uskrs slavi običajem ‘Scoppio del Carro‘. Tijekom njega bijeli vol vuče šarena kola kroz grad, sve dok povorka ne stigne pred baziliku Santa Maria del Fiore. Nakon svete mise, svećenik u kola ispali raketu u obliku golubice, čime se zapali vatromet koji se u njima nalazi. Sve to je popraćeno velikom paradom u kojoj se ljudi maskiraju u srednjovjekovne kostime.
U Španjolskoj se održavaju povorke i gozbe u kojima sudjeluju muškarci kostimirani u kosture, na splavi koje plutaju s ukrašenim figurama predstavljaju likove iz biblijske priče o Kristovu uskrsnuću. Meksiko ima običaj postavljanja papirnatih likova Jude Iškariotskog na ulice, a unutar njih pirotehnička sredstva za vatromet.
Imate više informacija o ovoj temi, želite li komentirati, napisati reakciju ili želite prijaviti pogrešku u tekstu?