170 novinara iz 40 zemalja: Slavonija i Baranja predstavljene svijetu kroz više od 30 lokacija

U sklopu međunarodnog kongresa agrarnih novinara IFAJ Croatia 2026, na kojem sudjeluje 170 novinara, urednika i komunikatora iz čak 40 zemalja svijeta, sudionici su 18. i 19. rujna obišli mnoge dijelove Slavonije i Baranje. Kroz osam različitih tura na više od 30 lokacija upoznali su širok raspon poljoprivredne proizvodnje istoka Hrvatske, od ratarstva, voćarstva, vinogradarstva i stočarstva do proizvodnje ulja, lješnjaka, češnjaka i jabuka, ali i prerade hrane, očuvanja genetskih resursa te održivog gospodarenja šumama.

Na plodnim slavonskim i baranjskim poljima novinari su posjetili Žito Grupu, gdje su se upoznali s preciznom poljoprivredom, digitalnim tehnologijama i proizvodnjom mlijeka na farmi Mala Branjevina. U području voćarstva posjetili su Rabo, najvećeg hrvatskog proizvođača i izvoznika jabuka, dok je PP Orahovica uz ribnjičarstvo predstavila proizvodnju lješnjaka i vinogradarstvo, s fokusom na vina sorte Zeleni silvanac.

– Zaista smo počašćeni što smo mogli ugostiti novinare i počastiti ih specijalitetima od naše ribe. Na meniju je šaran s rašlji, a moći će kušati i naša vina – istaknuo je Boris Brković, izvršni direktor za prodaju i marketing PP Orahovica, članice Agro Invest Grupe. Pritom je predstavio i ribnjak Grudnjak, čija povijest seže u početak 20. stoljeća.

– Spider grupa, gdje se proizvodi i prerađuje ljekovito bilje, posebno kamilica, perjanica je našeg gospodarstva. Ujedno smo htjeli istaknuti i ribnjačarstvo, posebice šarana i sve proizvode koji nastaju od ribe, a specifičnost su Slavonije – rekao Bojan Mijok, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i poljoprivredu Virovitičko-podravske županije, koja je kao domaćin IFAJ Svjetskog kongresa agrarne novinare ugostila na dvije lokacije, u Pitomači u Spider grupi te u Orahovici.

Priča o vinogradarstvu bila je važan dio obilaska istoka Hrvatske. U Baranji su novinari posjetili Vina Belje, gdje su se susreli s velikim sustavom proizvodnje u vrijeme berbe, a u Zmajevcu obiteljsku Vinariju Gerštmajer, u njihovim tradicionalnim baranjskim gatorima. U Iločkim podrumima i tamošnjim vinogradima upoznali su priču o graševini i tramincu te sudjelovali u berbi grožđa. Tomislav Panenić, direktor Graševine Croatice, udruge vinara Slavonije i Hrvatskog podunavlja, i predsjednik Udruženja vinarstva Hrvatske gospodarske komore, istaknuo je kako ovakvi susreti omogućuju da se priča o hrvatskim vinima proširi izvan nacionalnih granica.

– Mislim da smo ih danas uspjeli informirati što znači Graševina i što znači proizvodnja ovdje na kontinentu – rekao je Panenić, dodajući da je važno da novinari vina mogu i kušati te iskustvo prenijeti svojim čitateljima i budućim posjetiteljima Hrvatske.

Posebnu pažnju privukli su domaći prehrambeni proizvodi. U Čepinu su sudionici obišli Uljaru Čepin, vodećeg hrvatskog prerađivača uljarica, dok su kroz priču o kulenu upoznali jedan od najprepoznatljivijih proizvoda slavonske i baranjske tradicije. Posjet proizvodnim kapacitetima DOBRO, brendu suhomesnatih proizvoda Žito Grupe, dodatno je predstavio suvremenu proizvodnju tradicionalnih mesnih proizvoda.

Na turama su prezentirani i manji proizvođači koji svoju proizvodnju temelje na lokalnom znanju i specifičnostima kraja. OPG Balić dao je uvid u proizvodnju češnjaka, EKO Jazo pokazao da uzgoj pira ponovno dobiva mjesto u suvremenoj poljoprivredi, dok je OPG Romulić u Čudesnoj šumi prezentirao ekološku proizvodnju hrane temeljenu na biodinamičkim načelima.

Bila je ovo prilika i za posjet mladim nasadima šipka Marije Švec te predstavljanje inicijative malih proizvođača lijeske okupljenih u zadrugu Naš lješnjak. Stočarsku proizvodnju predstavile su moderne mliječne farme Grube u Potnjanima, jedne od produktivnijih na istoku Hrvatske, kao i gospodarstva braće Ive i Franje Stojanovića u Babinoj Gredi, gdje su vidjeli suvremenu proizvodnju mlijeka, uključujući robotsku mužnju.

Ovaj je program otvorio i prostor za znanost. U FAZOS-ovu istraživačkom centru za vinovu lozu i vino u Mandićevcu novinari su upoznali istraživački rad vezan uz vinogradarstvo, dok je na pokusnom polju Fakulteta u Tenji predstavljena konzervacijska poljoprivreda i njezina uloga u očuvanju tla i skladištenju ugljika. U HAPIH-ovoj Nacionalnoj banci biljnih gena upoznali su se s važnosti očuvanja autohtonih genetskih resursa za budućnost sektora.

Na rutama su se izmjenjivali različiti krajolici od vinograda, polja, voćnjaka i šuma, a bila je ovo prilika i za posjet Parku prirode Kopački rit te dvorcu Tikveš. Strani su novinari upoznali i tradiciju slavonskog šumarstva u Šumarskom muzeju u Bošnjacima, ali i održivo gospodarenje šumama zahvaljujući Hrvatskom savezu udruga privatnih šumovlasnika među stoljetnim hrastovima nedaleko Koške. Dio novinara je u Đakovu posjetio i Državnu ergelu lipicanaca, jednu od najstarijih u Europi.

Tijekom dvodnevnih obilazaka imali su priliku kušati brojne domaće i autentične proizvode, od vina i rakija do tradicionalnih mesnih proizvoda, voća i drugih lokalnih proizvoda karakterističnih za Slavoniju, Baranju i Srijem. Za strane novinare obilazak je bio prilika da hrvatsku poljoprivredu upoznaju izravno, kroz susrete s proizvođačima, stručnjacima i ljudima koji žive od poljoprivrede. Mary MacArthur, novinarka iz Kanade, posebno je istaknula spoj poljoprivrede i povijesti regije. Kaže kako su tijekom obilazaka mnogo naučili o vinogradarstvu, uzgoju žitarica i dugoj poljoprivrednoj tradiciji, ali da ju se posebno dojmila priča o samim poljoprivrednicima i njihovoj ustrajnosti.

– U Kanadu ću se vratiti s još većim poštovanjem prema Hrvatskoj, njezinim poljoprivrednicima i hrvatskoj poljoprivredi – rekla je MacArthur.

– Bilo je divno čuti priče ljudi iz cijelog svijeta, a posebno onih iz ove relativno mlade zemlje i mlade demokracije – rekla je Stamm, istaknuvši kako je u Hrvatsku došla s malo predznanja o zemlji.

Kroz susrete s domaćinima i proizvođačima sudionici kongresa dobili su neposredan uvid u mogućnosti i izazove poljoprivrede istoka Hrvatske, od velikih proizvodnih sustava i primjene novih tehnologija do malih obiteljskih gospodarstava koja čuvaju lokalne sorte, proizvode i tradiciju. Susreti s domaćinima otvorili su prostor za nove priče o hrvatskoj poljoprivredi koje će se, nakon kongresa, moći čitati u stručnim i specijaliziranim medijima diljem svijeta.