Jane’s Walk u Osijeku: 60 sudionika otkrivalo skrivene priče perivoja i parkova oko Tvrđe

O Jane’s Walku

Jane’s Walk je besplatna, lokalno organizirana šetnja tijekom koje se građani okupljaju kako bi zajedno istraživali, razgovarali o svojim kvartovima i javnim prostorima te razmjenjivali iskustva i znanja. Za razliku od klasičnog turističkog razgledavanja, Jane’s Walk više nalikuje razgovoru tijekom šetnje – voditelj sudionicima prenosi svoja znanja i iskustva, ali istodobno potiče njihovo sudjelovanje, pitanja i raspravu.

Šetnje mogu biti posvećene različitim aspektima pojedinog prostora – njegovoj povijesti, sadašnjem stanju, arhitekturi, urbanizmu, društvenom životu ili drugim temama važnima za lokalnu zajednicu. Ideja Jane’s Walka povezana je s urbanisticom Jane Jacobs, koja je naglašavala važnost uključivanja građana u razvoj gradova i kvartova te potrebu da građani dobro poznaju prostor u kojem žive, rade i svakodnevno borave.

Cilj šetnje

Jane’s Walk „Perivoji i parkovi“ organiziran je s ciljem osvještavanja građana o vrijednosti prostora oko Tvrđe, njegovoj povijesnoj i prostornoj slojevitosti te karakterističnim oblikovnim elementima, arhitekturi, spomenicima i skulpturama. Posebna pažnja posvećena je osobama i idejama koje su obilježile nastanak i razvoj osječkih perivoja i parkova.

Tema šetnje bila je perivojno i parkovno oblikovanje prostora oko Tvrđe od početka 19. stoljeća do danas, s naglaskom na izvedene, ali i planirane projekte. Cilj je bio sudionicima približiti povijesni i prostorni razvoj ovog vrijednog dijela Osijeka te ih upoznati s karakteristikama prostora koje ga čine važnim dijelom kulturno-povijesne cjeline grada.

Opis rute i sadržaja

Šetnja je započela na ulazu u Perivoj kralja Tomislava, najstarijem perivoju obuhvaćenom rutom, a završila na Rondelu učenika gimnazije u Osijeku, odnosno u prostoru Perivoja hrvatskih velikana, kao najnovijem planiranom perivoju na ruti.

Ruta je bila duga približno 1.600 metara i obuhvatila je ukupno 12 stanica:

1. Perivoj kralja Tomislava
2. Spomen-lipa
3. Dječje igralište i sportsko-rekreacijski sadržaji
4. Perivojni trg s izložbom cvijeća
5. Drvengrad
6. Tramvajsko stajalište Dom zdravlja
7. Dom zdravlja
8. Park kralja Petra Krešimira IV.
9. Park kneza Branimira
10. Park kralja Držislava
11. Dom JNA / Dom HV-a
12. Rondel učenika gimnazije u Osijeku

Sadržaj šetnje pratio je povijesni i prostorni razvoj prostora oko Tvrđe, od početka 19. stoljeća, odnosno razdoblja Habsburške Monarhije, preko različitih razdoblja Jugoslavije, sve do Republike Hrvatske.

Posebno je istaknuto kako su se nekadašnje fortifikacijske površine postupno transformirale u sustav javnih zelenih prostora. Razmatrani su različiti načini oblikovanja perivoja i parkova, njihovi karakteristični elementi, odnos zelenih površina prema okolnoj arhitekturi, razvoj sportsko-rekreacijskih sadržaja te osobe i ideje koje su utjecale na njihov nastanak.

U tom je kontekstu istaknuto da je razvoj Perivoja kralja Tomislava započeo početkom 19. stoljeća spajanjem triju vrtova, dok se nakon uklanjanja tvrđavskih fortifikacija 1926. godine prostor postupno širio prema Tvrđi. Također je predstavljena međuratna ideja stvaranja novog gradskog središta uz Europsku aveniju te nastanak Parka kralja Petra Krešimira IV. sredinom 1930-ih.

U dijelu posvećenom razdoblju nakon Drugoga svjetskog rata posebno je naglašena uloga krajobrazne arhitektice Silvane Seissel, koja je sudjelovala u oblikovanju većine osječkih parkova tog razdoblja. Predstavljena je i mogućnost daljnjeg oblikovanja preostalih neuređenih površina nekadašnjeg fortifikacijskog sustava, uključujući projekt arhitekta Andrije Mutnjakovića za Perivoj hrvatskih velikana s Rondelom učenika gimnazija u Osijeku.

Tijek i odaziv građana

Šetnja je protekla u ugodnoj atmosferi i uz umjereno vrijeme. Procijenjena je kao laka, a visoka vegetacija perivoja i parkova pružala je sudionicima zaštitu od sunca tijekom kretanja rutom.

Šetnji je prisustvovalo približno 60 sudionika, što je pokazalo dobar interes građana za temu povijesti, razvoja i vrijednosti javnih zelenih prostora oko Tvrđe.

Atmosfera tijekom šetnje bila je izrazito pozitivna. Sudionici su pokazivali interes za predstavljene teme te su između pojedinih stanica postavljali pitanja i uključivali se u razgovor.

Nakon završetka šetnje organizirano je neformalno druženje uz kavu u Tvrđi. Tom su prilikom sudionici dodatno postavljali pitanja, iznosili komentare i sudjelovali u raspravi o temama obrađenima tijekom šetnje.

Ključni zaključci

Tijekom šetnje sudionici su imali priliku upoznati i nove spoznaje o prostoru koje do sada nisu bile javno objavljene, ali i povezati ih s nekim već poznatim informacijama o povijesti i razvoju prostora oko Tvrđe.

Posebno je istaknuta važnost perivoja i parkova kao dijela urbanog identiteta Osijeka. Uz pojedinačne parkove i perivoje, naglašena je i važnost reprezentativnih zelenih prometnica, među kojima se posebno izdvajaju Europska avenija, Zagrebačka ulica i Ulica Otokara Keršovanija.

Kao posebno značajna istaknuta je uloga Silvane Seissel, krajobrazne arhitektice zaslužne za oblikovanje većine zelenih površina u Osijeku nakon Drugoga svjetskog rata. Njezin doprinos predstavlja važan dio razumijevanja razvoja osječkih javnih zelenih prostora u drugoj polovini 20. stoljeća.

Šetnja je pokazala da perivoji i parkovi oko Tvrđe nisu samo pojedinačne zelene površine, nego dio kontinuiranog procesa oblikovanja grada koji traje od početka 19. stoljeća do danas. Svaki je prostor nastajao u različitom povijesnom i društveno-političkom okviru, od Habsburške Monarhije, preko Jugoslavija, do Republike Hrvatske.

Lokalne teme i izazovi

Tijekom šetnje posebno su se istaknule teme povezane s planiranjem, provedbom planova i projekata te održavanjem prostora oko Tvrđe.

Riječ je o prostoru koji predstavlja jednu od najvrjednijih cjelina kulturno-povijesnog prostora grada Osijeka, zbog čega način njegova planiranja, uređenja, korištenja i održavanja ima dugoročan utjecaj na kvalitetu javnog prostora i očuvanje njegovih vrijednosti.

Razgovor o povijesnom razvoju prostora pokazao je i da se današnji prostor oko Tvrđe može promatrati kao rezultat niza različitih planova, projekata i intervencija kroz više od dva stoljeća. Istodobno, preostale neuređene površine nekadašnjeg fortifikacijskog sustava i danas predstavljaju potencijal za oblikovanje novih parkova i perivoja.

Zaključak

Jane’s Walk „Perivoji i parkovi“ uspješno je povezao građane s prostorom u kojem svakodnevno žive, kreću se i borave, pružajući im priliku da ga upoznaju iz povijesne, urbanističke, krajobrazne i društvene perspektive.

Kroz rutu dugu približno 1.600 metara i 12 tematskih stanica sudionicima je predstavljen razvoj perivojnog i parkovnog prstena oko Tvrđe od početka 19. stoljeća do danas. Poseban naglasak stavljen je na promjene kroz različita povijesna razdoblja, karakteristične elemente oblikovanja, arhitekturu i skulpture, sportsko-rekreacijske sadržaje te osobe koje su svojim radom oblikovale ove prostore.

Odaziv od približno 60 sudionika, njihovo aktivno postavljanje pitanja i sudjelovanje u razgovoru tijekom i nakon šetnje pokazali su interes građana za bolje upoznavanje i razumijevanje javnih prostora grada.

Šetnja je ujedno otvorila prostor za daljnji razgovor o načinu planiranja, uređenja i održavanja perivoja i parkova oko Tvrđe te o mogućnostima njihova budućeg razvoja i očuvanja.

Foto: Marko Ganjto