HUP: Strateške infrastrukturne investicije moraju jačati hrvatsko gospodarstvo i domaći građevinski sektor

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) upozorila je na potrebu osiguravanja ravnopravnih uvjeta tržišnog natjecanja u javnoj nabavi i većih gospodarskih koristi od strateških infrastrukturnih ulaganja za Hrvatsku. Predstavnici HUP-a sudjelovali su na konferenciji „Urbanizam i infrastrukturni projekti“, održanoj u Osijeku u organizaciji Construction.hr, koja je okupila predstavnike građevinskog sektora, investitore, urbaniste, projektante te predstavnike javne uprave i institucija. Na konferenciji su sudjelovali Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a, Mirko Habijanec, predsjednik HUP-Udruge poslodavaca graditeljstva, Zoran Škorić, predsjednik Uprave Osijek-Koteksa, Daniel Stepinac, direktor Strabaga d.o.o., te Hrvoje Patekar, član Uprave Kamgrada.

Prema makroekonomskoj analizi HUP-a, kod infrastrukturnog projekta vrijednog 100 milijuna eura, domaćom izvedbom u Hrvatskoj ostaje 66,2 milijuna eura. Ako projekt izvodi strani izvođač uz angažman domaćih podizvođača, u Hrvatskoj ostaje 46 milijuna eura, a ukupni multiplikativni učinak na gospodarstvo pritom je, prema analizi HUP-a, manji za gotovo 87 milijuna eura.

Hrvatska godišnje kroz sustav javne nabave provede poslove vrijedne oko 7,5 milijardi eura, odnosno približno 12 posto BDP-a, te HUP ističe da je važno javne investicije usmjeravati tako da, uz poštovanje pravila javne nabave i tržišnog natjecanja, stvaraju što veću dodanu vrijednost za domaća poduzeća, radnike i gospodarstvo Europske unije.

U HUP-u su posebno upozorili na konkurenciju izvođača iz trećih zemalja koje nisu potpisnice Sporazuma Svjetske trgovinske organizacije o javnoj nabavi (GPA), primjerice Kinu, Tursku i Indiju. Prema podacima HUP-a, u prvih osam mjeseci prošle godine takve su tvrtke bile najpovoljniji ponuditelji na hrvatskim natječajima za infrastrukturne projekte pojedinačne procijenjene vrijednosti veće od 100 milijuna eura, odnosno ukupne vrijednosti 1,8 milijardi eura, te su s njima sklopljeni ugovori u vrijednosti 840 milijuna eura.

HUP upozorava da državne subvencije, razlike u troškovima rada i radnim standardima te nejednaki tržišni uvjeti stavljaju hrvatske i europske građevinske tvrtke u nepovoljniji položaj. Posljedice nisu samo gubitak pojedinih poslova, naveli su u HUP-, te naglasili kako dugoročno slabe domaći izvođački kapaciteti, ugrožena su radna mjesta i otežano je stjecanje referenci potrebnih za buduće velike projekte.

HUP ističe i problem neravnomjerne dinamike raspisivanja natječaja, nakon duljih razdoblja bez novih projekata, kao i nedovoljno pripremljene natječajne dokumentacije koja može dovesti do dodatnih troškova. U Udruzi poslodavaca pozivaju na dosljednu kontrolu uvjeta rada kod svih izvođača, uključujući isplatu plaća u skladu s primjenjivim kolektivnim ugovorom za graditeljstvo, radno vrijeme i zaštitu na radu. Naglasili su kako nadzor od strane države, te jednaka pravila moraju vrijediti za sve sudionike na tržištu. „Strateške infrastrukturne investicije moraju biti pokretač razvoja domaćeg gospodarstva, očuvanja radnih mjesta i jačanja konkurentnosti hrvatskih i europskih tvrtki. Nužno je osigurati ravnopravne tržišne uvjete i dosljednu primjenu načela reciprociteta kako javna sredstva ne bi odlazila izvan Hrvatske i Europske unije bez odgovarajućih koristi za naše gospodarstvo“, naglasio je Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a.

Zaključno su poručili da kriteriji javne nabave, uz potpuno poštovanje važećih pravila i tržišnog natjecanja, trebaju voditi računa o ukupnim gospodarskim učincima ulaganja, te je neophodan kontinuirani  dijalog javnih naručitelja i poslodavaca graditeljstva kao socijalnih partnera. Cilj je zaštititi javni interes, održati konkurentnost građevinskog sektora i osigurati da infrastrukturni projekti dugoročno pridonose hrvatskom gospodarstvu.

Stoga HUP predlaže pet alata: dosljednu primjenu postojećeg regulatornog okvira, uvođenje načela reciprociteta u pristupu tržištu, primjenu korektivnih faktora u ocjenjivanju ponuda, povezivanje korištenja EU sredstava s EU izvođačima te transparentno izvještavanje svih dionika.