Inicijativa ministra gospodarstva – Pečati odlaze u povijest

Uklanjanje barijera u poslovanju jedan je od glavnih ciljeva, danas ćemo “ugasiti” pečat, to je signal za gospodarstvo. Tko god ga ima, može ga staviti u ladicu za uspomenu, istaknuo je premijer Tihomir Orešković na početku sjednice Vlade u srijedu.

Predstavljajući jednu od najavljivanih reformskih mjera kojom se želi olakšati uvjete poslovanja i stvoriti bolju investicijsku klimu, predsjednik Vlade rekao je kako pečat u pokretanju poslovanja od članica EU-a koriste još samo Hrvatska, Irska i Grčka, ocijenivši ga “reliktom prošlosti”.

Ministar gospodarstva Tomislav Panenić, začetnik te inicijative, istaknuo je da će mjera ukidanja upotrebe pečata iz poslovne prakse pridonijeti modernizaciji poslovnih procesa i poboljšanju usluga tijela državne uprave prema građanima, uz istodobno podupiranje gospodarstva kroz operacionalizaciju stvaranja jednostavnijeg poslovnog okruženja. “Tom mjerom kanimo postići višestruke uštede u javnom i privatnom sektoru u procedurama koje u praksi zahtijevaju upotrebu pečata. Provođenje te mjere podržavaju Hrvatska narodna banka, Hrvatska udruga banaka, Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska udruga poslodavaca, a rasterećenje će se najprije odvijati u privatnom sektoru”, kazao je Panenić. Prema njegovim riječima, zaključak kojim počinje procedura ukidanja pečata pokazuje da Vlada “ne samo da je donijela Nacionalni program reformi nego ga i provodi”.

“Cost-model” mjerenjem u sklopu Akcijskog plana za smanjenje administrativnog opterećenja gospodarstva izračunato je administrativno rasterećenje od gotovo šest milijuna kuna na primjeru ukidanja pečata u procesu pokretanja poslovanja, odnosno osnivanja 22.970 j.d.o.o-a i d.o.o.-a s jednim osnivačem. Osnovana je i radna skupina za praćenje provedbe ukidanja pečata, koju predvodi Jakša Puljiz, glavni koordinator za Europski semestar i strukturne reforme, a u njoj su i predstavnici Ureda za zakonodavstvo, Agencije za investicije i konkurentnost, Hrvatske udruge banaka te Hrvatske udruge poslodavaca.

Glas Slavonije – Igor BOŠNJAK

DOVOLJNO IME I POTPIS OVLAŠTENE OSOBE
Podsjetimo, ministar Panenić prethodno je uputio dopis ministarstvima u kojem traži njihovo očitovanje o upotrebi pečata, odnosno obrazloženje eventualnih negativnih efekata koje bi ukidanje pečata moglo stvoriti. “Iako ne postoji zakonodavna obveza za propisivanje obveze uporabe pečata, u hrvatskoj poslovnoj praksi uobičajena je upotreba pečata trgovačkih društava i obrta. U suvremenim administracijama koje zauzimaju visoke pozicije u izvješću Doing Business prema pokazatelju lakoće pokretanja poslovanja – ne zahtijeva se izrada pečata. Uklanjanje uporabe pečata pridonijelo bi napredovanju Hrvatske na Doing Business ljestvici”, argumentirao je u tom dopisu Panenić svoju inicijativu. Naveo je da je praktični mehanizam međunarodne poslovne prakse doveo do toga da se odustaje od upotrebe pečata, te da je dovoljno navođenje imena uz potpis osobe ovlaštene za zastupanje, a pozvao se i na praksu Visokog trgovačkog suda RH.
OBRTNICI: NEKA KONTROLA MORA POSTOJATI
– Proizvodnja pečata za cijelu Europu bazirana je u Austriji, mi samo radimo onaj uslužni dio, nadograđujemo ih. Mislim da je velika glupost što su to napravili jer neka kontrola mora postojati. Sto kuna po osobi za otvaranje poduzeća ili obrta, uz 13 potpisa i drugih troškova javnog bilježnika i slično, zanemariv je jednokratni iznos. Pečat uz kvalitetnu uporabu traje koliko i poduzeće. Ono što sigurno više košta su javni bilježnici. Posljedica će sigurno biti i smanjivanje broja radnih mjesta. Koliko će to državu koštati? Prema informacijama iz medija ušteda na ukidanju pečata bit će šest milijuna kuna, no koliko će ljudi time izgubiti posao i koliki će trošak tog čina na kraju biti, samo vrijeme može pokazati. Kao što se većina odluka u državi donosi paušalno, tako je i s ovom. Pečat i potpis su vjerodostojnost kontrole, pitanje je čime će se to kontrolirati u budućnosti i koliki će troškovi tih postupaka biti“, ističe Marija Volinek Štrekelj, predsjednica osječkog Udruženja obrtnika.
(P.L.)