Zbog iznimne kvalitete mesa Slavonci se vraćaju uzgoju autohtone crne svinje

Crna slavonska svinja ili fajferica je hrvatska autohtona pasmina svinja. Nastala je, zbog potrebe za pasminom svinja za ispašu, koja će ranije sazrijeti, biti produktivnija i otpornija. Pod vedrim nebom preživi i najljuće zime, otporna i skromna slavonska crna svinja je skromnih zahtjeva za hranom, pogodna za držanje na otvorenom.

Hrani se žitaricama, kukuruzom, bundevama, djetelinom i dr. Ima sposobnost konzumacije velike količine voluminozne hrane. Ima mirnu, dobroćudnu narav, visoku otpornost i pigmentiziranu kožu, koja je boje pepela, prekrivena obično srednje dugim čekinjama. Papci i rilo crne su boje. Ima kratko tijelo i kratke i tanke noge.

Prasi 7-8 praščića, koji su sivi, gotovo bez dlake. Meso je dobre kvalitete i sposobnosti vezanja vode te okusa. Koristi se za dobivanje svinjskog mesa i ostalih mesnih proizvoda kao što su: kobasice, šunke, kuleni te čvarci. Brojčano stanje crnih svinja kontinuirano raste: 2001. godine bilo je 237 krmača i 26 nerasta, a 2011. čak 896 krmača i 109 nerasta, najviše u Slavoniji. Svinja se za pripremu kulena i kobasica kolje u starosti od 18 do 24 mjeseca te u težini od 130 do 230 kilograma.

Velika prednost tih svinja uz otpornost je izvanredna kvaliteta mesa, tako da očekujemo da ćemo ulaskom u Europsku uniju upravo cijenom vrhunskih suhomesnatih proizvoda opravdati dosadašnja ulaganja. – kaže jedan poznati uzgajivač crnih svinja. 

U određenoj mjeri postoji krivo mišljenje o Crnoj slavonskoj svinji kao ‘divljoj ili poludivljoj svinji’ naime to nekada čak govore i uzgajivači, a to naravno nije istina.

U cilju očuvanja i zaštite ove pasmine osnovana je ‘Udruga uzgajivača crne slavonske svinje’. Uz ovu udrugu očuvanju ove pasmine svinja značajan doprinos daje i država kroz osiguranje novčanih sredstava za poticaje uzgajivačima. Isto tako u očuvanje i povećanje broja svinja uključene su znanstvene i stručne ustanove u Hrvatskoj.