Po uzoru na Bratislavu, i Osijek bi mogao nabaviti trolejbuse i električne autobuse
U konferencijskim prostorima Vikarijata Đakovačko-osječke nadbiskupije jučer je u organizaciji Regionalne razvojne agencije Slavonije i Baranje predstavljen Masterplan prometnog razvoja grada Osijeka i Osječko-baranjske županije.
– Važnost ovog masterplana za grad Osijek je u tome što će on oblikovati sve ono što će se u sferi prometa događati prvenstveno u urbanom području, ali i ruralnom, idućih deset ili dvadeset godina. Ovaj dokument sadrži projekcije gradskog, prigradskog i međugradskog prometa u spomenutom razdoblju – rekao nam je osječki dogradonačelnik Denis Ambruš.
Na novinarsko pitanje što je najveći problem u pogledu prometa u Osijeku, odgovorio je kako je to zastarjela tehnologija. Ono što će biti prioritet idućih godina, istaknuo je Ambruš, to je inzistiranje na ekološki prihvatljivim oblicima prijevoza, što, između ostalog, nalaže i Europska unija u svojim dokumentima i strategijama. Istaknuo je primjer Bratislave koja se potrudila maksimalno smanjiti razinu ispuštanja ugljikovog dioksida u javnom prometu. U slovačkom se glavnom gradu mogu vidjeti suvremena prijevozna sredstva kao što su tramvaji, trolejbusi i električni autobusi, čemu će težiti i Osijek, dodao je Ambruš.
Voditeljica izrade studije, dr. sc. Una Vidović iz zagrebačke tvrtke Mobilita evolva, predstavila je ovu studiju, kao i sve ono što je učinjeno kako bi ovaj strateški dokument važan za prometni razvitak grada i županije bio zgotovljen. Ova studija obuhvaća potanku raščlambu postojećeg stanja prometnog sustava cijele Osječko-baranjske županije i grada Osijeka, istaknula je Vidović. Dodala je kako je na temelju toga izrađen veliki prometni matematički model koji se koristi za analizu i postojećeg stanja, ali i raščlambu trendova, ciljeva i mjera koje su postavljene unutar studije. Većinom se radi o integraciji prometa putnika i robe, objasnila je, u smislu kako bi prometni sustav bio održiviji i kako bi dostupnost javnog prijevoza bila bliža njegovim korisnicima, od učenika i onih koji rade do umirovljenika i osoba s posebnim potrebama.
D. Celing
Imate više informacija o ovoj temi, želite li komentirati, napisati reakciju ili želite prijaviti pogrešku u tekstu?