Food outlet stiže i u Osijek

Nakon višegodišnjeg upozoravanja poražavajućim podatkom da se u Hrvatskoj, zemlji u kojoj 20 posto stanovništva živi u siromaštvu, ili na njegovom rubu, godišnje baca čak 400.000 tona hrane, 90 kilograma po stanovniku, svijest o hrani i (ne)bacanju njenih viškova, dojam je s više strana, počela se mijenjati u pozitivnom smjeru.

Građani savjesnije postupaju s njom, ali i sa svojom zarađenom kunom, sve se više okreću hrvatskim proizvodima, čemu svjedoče i istraživanja Sektora za trgovinu Hrvatske gospodarske komore prema kojima se u protekle dvije godine potrošači sve više okreću kupnji domaćih proizvoda koji svojim standardom u kvaliteti jamče sigurnost.

– Danas, u svjetlu aktualnih zbivanja, više od 80 posto građana prepoznaje i podupire akciju Kupujmo hrvatsko i spremno je dati prednost domaćem proizvodu, čak i ako je strani proizvod iste kvalitete konkurentniji, šalju optimistične poruke iz HGK.

Dok je, primjerice, u Francuskoj to uobičajena praksa, u nas je outlet hrana potpuna novost, a sasvim je krivo mišljenje da u takvim prodavaonicama kupuju samo siromašni. Dapače, prava definicija bila bi da u food outletima kupuju osviješteni kupci koji praktično razmišljaju o nabavljanju hrane prema daleko nižim cijenama od redovnih, te pritom pametno troše, odnosno štede svoj novac.

– Mi prodajemo viškove roba i robu koja je pred istekom, kako se ona ne bi stavljala u otpis ili bacala. Cijene artikala su niže što im je bliži rok, odgovaraju u Žapcu na naš upit o principima djelovanja food outleta.

U prodaji im se nalaze jednaki, pouzdani i kvalitetni proizvodi kao i u svim ostalim prodavaonicama, jedino što su njihove cijene daleko niže, i do 90 posto, a i tako simbolične variraju od dana do dana, od dijela do dijela dana, pa od jutra do kraja radnog vremena znaju i tako niske još dodatno “padati”.

Koncept ove trgovine je “štok, lom, rok”. Prvo se odnosi na višak robe proizveden u tvornicama, lom na slomljenu ambalažu, a rok na proizvode pred istekom roka trajanja. Jer outleti otkupljuju robu koju iz nekog razloga ostali ne mogu staviti u ponudu, bilo da joj istječu rokovi, ili je riječ o robi u lomu koji ničim ne utječe na kvalitetu namirnice, da u prodaju ne ide zbog viška u pakiranju i drugih “tehnikalija” koje ne utječu na kvalitetu, sastav, rok uporabe sadržaja…

Đakovčanka Gordana Serdarušić kaže da bi rado takvu prodavaonicu imala i u svome gradu.

– Obvezno bih išla u outlet. Zašto ne kupiti ispravnu namirnicu po daleko nižoj cijeni – pita se Serdarušić, i sama trgovkinja po struci.

– Nije nam primarna zarada, nego očuvanje okoliša i da građanima priuštimo luksuzne artikle prema nižim cijenama koje si prije nisu mogli priuštiti i da pritom još i uštede – kažu nam u Žapcu, odakle stiže dobra vijest za Slavonce.

– Planiramo otvoriti Žabac food outlet u Osijeku. Lokacija se traži – poručuju.

Zoran Grozdanov iz Mreže hrane kaže kako i food outleti pridonose rješavanju problema bacanja hrane.

– Navikavaju ljude da se slijepo ne drže samo kupnje hrane iz redovne prodaje, nego da se cijeni i roba pri isteku roka, ili koja je iz nekog drugog razloga značajno snižena, a kvalitetna je i ispravna. To je dobar model koji ima smisla, koji je samoodrživ. Nisu to neke lude zarade koje bi stajale iza takvog posla. Outlet hrane radi dvostruko dobru stvar – sprječava bacanje hrane i na mala vrata uvodi društveno poduzetništvo u našu praksu – ističe Grozdanov koji godinama, kao i spomenuta mreža, upozoravaju na potrebu mijenjanja svijesti o (ne)bacanju hrane. Rijeke onih u redovima pred pučkim kuhinjama, socijalnim samposlugama i kontejnerima obvezuju na to.