Prisjetimo se starih božićnih običaja – držite li se vi još uvijek nekih od njih?

Božićni običaji dio su ustaljene tradicije u svim krajevima Hrvatske, pa tako i u našoj Slavoniji.

Mi smo zaista posebni i imamo brojne hvale vrijedne običaje još iz davnina. Neki su očuvani do danas, dok su neki već pali u zaborav…

Držite li se i vi nekih od ovih običaja još uvijek u vašim domovima? Kako provodite dan?

Božićni kruh i ,,lokšice’’

To je posebno tijestom urešeni kruh, koji se peče s drugim kruhom, ali u kalupu, a ne na otvorenom kao ostali kruh. Ti kalupi su bili prije zemljani, a poslije obično malo veće rajlike (zdjele). Dok se peče kruh i božićna pogača, kućanice pripremaju beskvasno tijesto za ,,lokšice’’, koje se odmah peku u vanjskoj peći čim se izvadi pečeni kruh i božićna pogača.Te lokšice su kao krušno tijesto, ali tanko pola centimetra, okruglo razvaljano oko 60-70 centimetara promjera i slažu se po pet, šest jedna na drugu pa onda pune (,,filiju’’) dobro sušenim, u ,,stupki’’ tučenim i posebno prokuhanim bundevskim sjemenom. Tako priređene, slane, kao i svježi pečeni kruh, jedu se stojeći na Badnjak cijeli dan, kada tko ogladni, jer se toga dana, do badnje večere, ne postavlja sinija (stol), pa ni ona niska okrugla sinijica kao u obične dane. Takve lokšice, osim sa sjemenom, pune se još i s orasima, ali se te jedu na badnjoj večeri i poslije nje, na Božić također.

Prvo se dariva muško dijete

U Slavoniji je običaj da se na Badnjak u kući dariva prvo muško dijete, a u ranu zoru dječaci bi pohodili kuće u susjedstvu. Kada domaćinu zaželi obilje roda u Novoj godini dječaku bi se davala najveća kobasica i, dakako, pokoji slatkiš. Tada se dan provodi u pripremanju. Prije večernjeg zvona služi se večera, a cijela obitelj zajednički bi se molila. Na badnju večer jela se posna hrana. Kada bi se oglasilo večernje zvono unosi se slama u kuću i tada radosna dječica skaču na nju. Kada taj ritual završi uz božićnu pjesmu i veselje kiti se bor. U pola noći cijela obitelj odlazila bi na polnoćku, a kada se dođe kući s nje počinje proslava Božića. Jednako kao u Dalmaciji i Slavonci pale božićne svijeće, a i božićna slavlja ne mogu proći bez folklornog sadržaja. Na Badnjak se jede samo navečer, ali i tada samo nemrsnu hranu. Posebno se priređuju jela obilježena kršćanskim simbolima, a nezaobilazne su i zdravice. Muška čeljad na Badnjak je imala ulogu da obilno nahrani blago, jer i oni trebaju osjetiti duh blagdana; osim toga uloga muškarca bila je nabava namirnica. Svi poslovi trebali su biti završeni do večernjeg zvona, a domaćin potom objavljuje početak večere. Po prostoriji u kojoj se jede prostire se slama. Prije večere domaćin unosi bor i konjsku ormu koja se stavlja pod stol. U dijelu Slavonije čestitari ulaze u kuću i govore “Faljen Isus! Čestita vam badnja večer i Adam i Eva”, a odgovara se: “I vi živi i zdravi bili!”
Uz donošenje panja badnjaka običava se unositi i slama koja se u nekim dijelovima ove regije postavljala i na stol pod stolnjak.

Badnja večer

Još prije negoli djeca raspu slamu po cijeloj sobi, domaćica izabere nekoliko duljih vlati slame i postavi ih u obliku križa na stol, a onda ga prekrije bijelim pređanim (lanenim) stolnjakom; ovdje se kaže ,,stojnikom’’, kojeg su domaćice same od svoga lana otukle, isprale, otkale i sašile i ubjelile. Sada ženske, na tako prostrt stol postavljaju posuđe i pribor za jelo, a prije nego što započne, rekao bih kao neka obredna večera, izmoli se zajedničko glasna i podulja molitva za sve žive i mrtve, koji su nekada za tom sinijom slavili Božić, za sve duhovne, tjelesne i kućne potrebe. Zatim počinje blagovanje posne (bez životinjske masti) badnje večere. Kod večere ima i raznih običaja: uz goruću lampu, božićnom slamom se zapale i tri svjećice od domaćeg voska, usađene u lončić ili čašu sa zrnjem žitarica; okreće se dijete sa zapaljenom svijećom, čime se zaziva Božji blagoslov na sve četiri strane svijeta; lomi se i dijeli božićna pogača, za jedinstvo i mir cijele zadruge. Uzima se po jedan gutljaj medene rakije.

Spremanje crkve za Božić

Poslije rane mise na Badnjak, sve bi djevojke iz reda ostale u crkvi i počele veliko čišćenje, spremanje i kićenje crkve ,,za Božić’’. Temeljito bi pomele, ne samo kao obično, podove crkve, sakristije, kora i korića. Omele bi i zidove crkve. Tada bi oltare u crkvi bogato nakitile cvijećem kojega su pokupile iz cijelog sela. Mnoge su, naime, mlađe žene posebno pomno odgajale i čuvale cvijeće baš za Božić i to, kako su one govorile, ,,za crkvu’’. Sve oltare, propovjedaonicu, špilju, ormarić sv. Antuna, obukle bi najljepšim oltarnicima (tako su zvali antipendije), a na velikom oltaru bi sjao veliki i teški, kako su ga ovdje zvali, ,,zlatni oltarnik’’. Na tamnocrvenom plišu, redali su se, pravim zlatnim nitima, kolutićima i zrncima, gusto ali ukusno izrađeni (povećani) motivi s naših ,,zlatara’’ (zlatom rađene bijele uknje i šamije). (,,Šamije’’ su povezali za glavu mladih snaša, koji se jednako i nakon osamdeset godina blistaju i sjajne, kao i gore spomenuti oltarnik.) Na božićno spremanje crkve posebno spadaju ,,jaslice’, štalica s božićnim figuricama osvijetljenim petrolejskom lampicom. Cijeli dan do Badnje večeri, slobodno se, po potrebi, ide susjedima ili rodbini i kad se tada dođe u drugu kuću mjesto običnog pozdrava ,,Faljen Isus’’, pozdravlja se : ,,Faljen Isus, čestitam vam Badnjak – Adama i vu’’, a odgovara se kao i na božićni pozdrav : ,,Čestita ti duša kod Boga’’.

Božić

Božić je u Slavoniji dan za obitelj, stoga se ne odlazi nigdje. U čestitare se prije odlazilo tek na blagdan Svetog Stjepana.

Pšenica

Jedan od rijetkih običaja koji se u hrvatskoj tradiciji zadržao do danas je sijanje pšenice. Sije se na blagdan svete Lucije i pušta da se da raste sve do Božića. Tradicija nalaže da se pšenica na ovaj veliki blagdan ukrašava bojama hrvatske trobojnice. Ovisno o tome kako je pšenica iznikla, takva bi na poljima trebala biti naredna godina. Pšenica je simbol plodnosti, obnove i novog života.

Bor

Jeste li bor okitili sinoć ili već prije nekoliko dana ili čak odmah početkom prosinca? Tradicija iz davnina nalaže kićenje bora isključivo na Badnjak.

FOTO: Pixabay