Epidemija gripe je na vrhuncu, ali u Osijeku minimalan broj oboljelih

Gripa je u Hrvatskoj prisutna već 4-5 tjedana, ali vrhunac se tek očekuje.

Počela nam je Nova godina, a s njom i problem gripe koji je tipičan za ovo, zimsko doba godine. Nerijetko je slučaj, shvatili smo promatrajući okolinu, a i pitavši liječnike, da se ljude razbolijevaju/prehlade nakon blagdana ili pak putovanja. Zašto je tomu tako pročitajte u nastavku. Nije riječ nužno o gripi, ali ‘šmrcanje’ i kašljanje nerijetko je prisutno kod mnogih netom nakon blagdana.

Također, vjerujemo da vam je svima poznato što neprospavane noći čine organizmu, kao i zadimljeni prostori, alkohol… – čega je proteklih dana uvelike bilo u našoj svakodnevici (tko bi odolio blagdanskim tulumima!)

Komplikacija od, konkretno gripe, ima – najčešća je upala pluća, a pisalo se i o tome kako je tijekom prosinca muškarac (50) preminuo od gripe, iako uzrok određeni liječnici demantiraju.

U OSIJEKU MINIMALAN BROJ OBOLJELIH

Za razliku od nekih drugih dijelova Hrvatske, u županijskom Zavodu za javno zdravstvo kažu kako nisu evidentirani novi slučajevi gripe na osječkom području. To znači da je do sada prijavljeno samo desetak slučajeva.

Vladimir Draženović, virusolog Nacionalnog centra za influencu pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, kaže kako je Hrvatska, prema intenzitetu, na razini prošle sezone gripe, koja je bila najjača u posljednjih dvadeset godina. “Prošlog smo tjedna dokazali 120 slučajeva gripe, što je dvostruko više nego u tjednu koji je prethodio. Od svih uzoraka koje smo analizirali, 46 je posto bilo pozitivno na gripu”, kaže Draženović, o čemu je izvijestio Glas Slavonije.

ZAŠTO SE RAZBOLIJEVAMO?

Niti jedan od navedenih razloga ne znači nužno da ćete dobiti gripu. Virus gripe prenosi se zrakom, kapljicama izbačenim iz dišnog sustava oboljele osobe  kašljanjem, kihanjem i govorom u bliskom kontaktu s oboljelom osobom. Boravak većeg broja oboljelih osoba u zatvorenim prostorijama tijekom zimskih mjeseci pogoduje širenju gripe.

Ipak, pišemo vam moguće uzroke bolesti i sveprisutnih prehlada koje su također gotovo svakodnevica u zimskim mjesecima i nakon blagdana.

Uz to, ovim vam savjetujemo na što trebate pripaziti kako bi sačuvali svoj organizam.

1. Slaba vlažnost zraka je posljedica koja nam ne koristi

2. Prijevozna sredstva kojima putujemo krcata su potencijalnim zarazama

Avioni, javni prijevoz, vlakovi – sve su to prijevozna sredstva u kojima dnevno bude mnogo, mnogo ljudi, zbog čega su potencijalno pogodnija za pokupiti prehladu ili zarazu. Možda se nađete u situaciji kad se vozite s ljudima koji kašlju i kišu, a fizički se niste u mogućnosti pomaknuti, pa postoji velika vjerojatnost da ćete, uz onaj oslabjeli imunitet s početka, i vi pokupiti neku prehladu. Također, u takvim se prijevoznim sredstvima držimo za ručke, sjedala, vrata – koja baš i ne možemo nazvati čistima, i zapravo uopće nemamo pojma kakve se sve bakterije kriju na njima.

3. Tu su i jednostavno – loše odluke

Na odmoru obično i ne živimo najzdravijim mogućim životom, slažemo se? Slažemo se. Obično se radi o tome da “dovoljno ne jedemo10. Ako ne spavate dovoljno, to je dovoljno da se razbolite… niti ne spavamo (a uz to konzumiramo i alkohol), što također dodatno slabi naš imunitet…

4. Zaboravljate li na hidrataciju?

Ako se potrudite i redovito pijete vodu kako biste bili što je moguće više hidrirani, to vam uvelike može pomoći i ojačati imunitet.

5. Ako ne spavate dovoljno, to je dovoljno da se razbolite…

Toga je, vjerujemo, tijekom blagdana bilo… Blagdanski partiji, najluđa noć u godini… Sada, kad je to sve prošlo, pripazite na svoj san i potrudite se imati 8 sati sna (ili barem približno).

Vrhunac sezone tek očekujemo i to kad se mnogi ljudi vrate s godišnjeg odmora i kad ponovo počnu s radom škole i vrtići…  Zato je važno poduzeti mjere prevencije poput redovitog i temeljitog pranja ruku i prozračivanja prostorija, a oni koji su zaraženi moraju preležati bolest i zbog sebe i zbog sprječavanja komplikacija. Valja, dakako, poraditi i na imunitetu, što podrazumijeva i konzumaciju nutritivno vrijednih namirnica.

FOTO: Pixabay