MOSTOVA REFORMA PRAVOSUĐA JEDINA MOŽE DONIJETI NUŽNE I KORJENITE PROMJENE

Na konferenciji za medije Most je ukazao na važnost šest organizacijskih pravosudnih zakona, koji su danas na dnevnom redu u Hrvatskom saboru, a Vlada RH ih nazva svojom mini reformom. Most je pak te zakone cjelovito adresirao, predstavio javnosti i uputio u procedure. Na konferenciji su govorili predsjednik Mosta Božo Petrov, saborska zastupnica Ines Srenja – Linić i bivša državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa Maja Grubišin koja je na Mostovim zakonima radila.

Petrov je istaknuo kako će se danas u sabornici čuti rasprava o mini reformi koja nije u suštinskom dijelu dala odgovore na najveće izazove u pravosuđu.

„I struka i šira javnost kritizirali su izmjene i većina podržava ideju o reformi kako ju je zamislio i predstavio Most. Ukazat ćemo na nedovršenost koncepta kojeg nam servira Vlada i predočit ćemo reformu pravosuđa kao ključnu reformu društva u cjelini”, rekao je Petrov.

Osvrnuo se na imenovanje sudaca i državnih odvjetnika, istaknuvši da ono ne smije biti prepušteno slučaju ili kuloarima.

“Tome je Most posvetio najveću pažnju, a smatramo i da se suci trebaju kontinuirano educirati i ocjenjivati, a cijeli sustav treba biti transparentniji i objektivniji. Želim istaknuti potrebu za jedinstvenim modelom ocjenjivanja sudaca i državnih odvjetnika, jer u tome vidimo temeljni preokret. Most je svoj cilj postavio davno i tog cilja se držimo. Inzistiramo na stručnom radu, temeljitom promišljanju i metodološkom pristupu”, naglasio je Petrov.

Maja Grubišin je navela najvažnije izmjene u drugom čitanju pojedinih zakona: uspostavu Visokog kaznenog suda, izmjene u vidu imenovanja članova DSV-a koji se biraju iz redova sudaca, te „sudbine“ sudskih savjetnika, koja sada postaje još neizvjesnija.

“Ideja o Visokom kaznenom sudu dolazi uglavnom zbog potrebe ujednačavanja sudske prakse, međutim takav cilj može se postići na druge načine a ne dodatnim fragmentiranjem drugostupanjskog sudovanja. Produktivnost i učinkovitost koji bi rezultirali takvim rješenjem nisu bitno drugačiji od uspostave specijaliziranih jedinica unutar postojeće mreže sudova. Iz izmjene o članovima DSV-a je jasno da Ministarstvo pravosuđa ne zna kako pristupiti određivanju članova vijeća, te da se iz jednog u drugo čitanje potpuno promijenio koncept. Most je strukturu vijeća temeljio na novoj mreži sudova koja se predlaže, a propisali smo da članove DSV-a iz reda sudaca čine dva suca Vrhovnog suda, dva suca iz reda žalbenih sudova i tri suca iz reda prvostupanjskih sudova. Promjena u drugom čitanju je i vezano za položaj sudskih savjetnika, koji su opet vraćeni na početnu poziciju. Naime, u prvom nacrtu djelomično je prihvaćena ideja da se sustav sudskih savjetnika bolje uredi i da se ta profesija podigne na ljestvici. Ideja je preuzeta iz Mostovih zakona gdje smo podijelili sudske savjetnike u tri razine i sukladno iskustvu i znanju podijelili poslove od jednostavnijih za savjetnike do onih kompleksnijih za više savjetnike specijaliste. No, odjednom se od svega odustalo i vratilo na staro”, objasnila je Grubišin.

Ines Strenja Linić osvrnula se na članak Zakona o sudovima koji propisuje da je predsjednik suda dužan posebno skrbiti o poštivanju prava i zaštiti djece u postupcima pred sudovima sukladno međunarodnim standardima. Postavila je niz pitanja koja su ovim prijedlogom ostala bez odgovora.

“Pitanje je kako će predsjednik suda ispunjavati ovu zakonsku odredbu, jesu li ga suci dužni obavijestiti da se vodi postupak u kojem sudjeluje dijete, kakve mjere i radnje će predsjednik suda imati pravo obavljati kako bi ispunio ovu odredbu. Postavlja se pitanje je li ovo samo populistička mjera koja se zadnji čas unijela u zakon radi medijski eksponiranog slučaja ovrhe nad djetetom u Splitu. Radi ozbiljnosti pitanja predlažemo da se bolje uredi ovo pitanje kako bi u praksi zaista bilo provedivo”, istaknula je Strenja – Linić.

Naglasila je da je problem u lošoj educiranosti dionika i očito lošoj koordinaciji rada postojećih aktera, a ponajviše nakaradnog ovršnog sustava.

“Dugotrajnost naših postupaka, loša procesna disciplina i nezainteresiranost sustava da modernizira svoj rad dovodi do situacija kao što je bila s ovršenih djetetom. Nitko od nas nije iznad suda. Svi smo dužni prihvatiti i pokoriti se odlukama sudbene vlasti, međutim naša sudbena vlast odlaže provođenje pravde, svojom sporošću i tromošću, a znamo da je odlaganje pravde jednako njezinom negiranju. Svima su puna usta ovrhe, mjera za rješavanje blokiranih građana, poboljšanje ovršnog sustava i raznih floskula o tome kako je naš ovršenik u lošem položaju, bacaju se na stol rješenja kao da smo u partiji briškule ili kanaste. Most ne nalazi rješenja u populističkim mjerama koje stanu u jedan stavak kao ovaj ovdje, već nam je cilj biti u mogućnosti izraditi cjelokupnu reformu ovršnog sustava”, istaknula je Strenja Linić.