Istraživanje: Razlikuju li se moždane funkcije ranoranilaca i ‘noćnih ptica’?

Moždane funkcije ‘noćnih ptica’ i ranoranilaca tijekom radnog dana razlikuju se, pokazalo je istraživanje koje prenosi BBC.

Znanstvenici su dnevno između 8 i 20 sati snimali mozak ‘noćnih ptica’ koje obično idu oko 2,30 sati na počinak a ustaju oko 10,15, kao i mozak ranoranilaca koji lijegaju prije 23 sata a ustaju oko 6,30 sati i utvrdili kod ‘noćnih ptica’ manje konektiviteta u dijelovima mozga povezanima s održavanjem budnog stanja. Također su imali slabiju pažnju, sporije reakcije i i pojačanu pospanost.

Znanstvenici kažu da to sugerira da su ‘noćne ptice’ u nepovoljnijem položaju zbog ‘ograničenja’ uobičajenog radnog dana.

Pozvali su na više istraživanja kako bi se razumjele zdravstvene implikacije za ‘noćne ptice’ koje rade ili školuju se u doba dana koje im ne odgovara.

Znanstvenici su istraživanjem obuhvatili 38 osoba i snimali njihovu moždanu funkciju u mirovanju uz pomoć magnetske rezonance.

Dobrovoljci su potom u vremenu od 8 sati do 20 sati obavili niz zadaća a bilježili su i osjećaj pospanosti.

Ranoranioci su bili najmanje pospani i najbrže su reagirali u zadaćama koje su dobili u jutarnjim satima te se pokazalo da su bitno bolje obavljali zadaće u to vrijeme u odnosu na ‘noćne ptice’.

‘Noćne ptice’ bile su najmanje pospane i najbrže su radile oko 20 sati iako njihova izvedba nije bila značajno bolja od ranoranilaca.

Konektivitet u mozgu u područjima povezanima s boljim učinkom i manjom pospanosti bio je u svakom trenutku značajno veći kod ranoranilaca što sugerira da je kod spavalica konektivitet oslabljen tijekom čitavog radnog dana, kažu znanstvenici.

Voditeljica istraživanja Elise Facer-Childs sa sveučilišta Birmingham kaže da bi rezultati istraživanja mogli biti dijelom  rezultat “činjence da su noćne ptice ugrožene tijekom čitavoga života”.

Ona podsjeća da noćne ptice moraju rano ustajati zbog škole pa kasnije zbog posla pa se stalno moraju boriti protiv svoga urođenog ritma.

Znanstvenica ističe da se mora bolje proučiiti kako prilagodba neodgovarajućem radnom vremenu može utjecati na zdravlje i produktivnost.

Oko  40 do 50 posto stanovništva sklono je kasnijem lijeganju i ustajanju nakon 8,20 sati, napominju znanstvenici.

Uobičajeni radni dan je od 9 do 17 sati no to za noćne ptice može značiti smanjenu učinkovitost tijekom jutra i povećani osjećaj pospanosti tijekom dana.

“Kad bismo kao društvo bili fleksibilniji u upravljanju vremenom  mogli bismo puno postići u povećanju učinkovitosti i smanjivanju zdravstvenih rizika”.

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Sleep.

(Hina)

Foto: Pixabay (ilustracija)