Euro izbori: Velika izlaznost je ključ za bolje zastupnike i više utjecaja istih na europske zakone

Kako se u narodu veli – ‘mic po mic’ bliže se izbori za Europski parlament, a koji su, znate li, ujedno i drugi najveći izbori na cijeloj našoj ‘kugli’ odmah posije indijskih. Jedino u New Delhiju i okolici više birača ima pravo glasa. I koristi to više od europskih građana, a koji često ni ne znaju, baš poput nas, kao sastavnice tog glasačkog stroja, da se odluke ‘tamo nekog’ Europskog parlamenta itekako poslije kroz matične zakonodavne instutucije ‘lome na njihovim leđima’ …

Kad Europa kaže – To! – naši Vlada i Sabor često samo kažu – Evo odmah!

Naši su političati već najavili kako će se u Bruxellesu, na ‘prvoj crti obrane hrvatskih interesa’, ‘prsa o prsa’ boriti za vas i nas u velikoj europskoj obitelji.

A onda pokupe dnevnice, naknade, plaće i osiguraju nam namaz za palačinke jednake kvalitete kao u Njemačkoj, dok u međuvremenu propuste zaštiti ribare, poljoprivrednike, brodograditelje …

Ovoga puta izađite na izbore u što većem broju i mudro ocijenite tko može kroz zastupničke klubove ‘povući’ za vas …

Iako relativno ima još vremena do izbora, kampanja je već počela. Euractiv.hr je objavio sažetak poruka hrvatskih stranka koje su krenule u borbu za zastupnička mjesta u Europskom parlamentu.

Tako je Božo Petrov poručio biračima da stiže ‘dan kada svatko od nas može odlučiti što će biti s našim obiteljima i našom Hrvatskom te da ‘mogu birati boriti se ili tiho umrijeti’.

U svijetlu predstojećih izbora, Petrov je naglasio kako će Most na suverenoj Hrvatskoj temeljiti svoje djelovanje u Europskom parlamentu.

Premijer pak ističe je jedan od ciljeva svakako i ulazak ulazak u Schengenski prostor i eurozonu.

U SDP-u su naveli da ‘Vlada vodi nekonzistentnu politiku i bespogovorno prihvaća sve zahtjeve koji stižu iz Europske komisije pa će, primjerice, zbog takvog odnosa radnici u Hrvatskoj morati raditi do 67. godine’, a da se oni zalažu za Europu solidarnosti i da ne bi pritsajali na pritiske.

Dakle, kako smo već nebrojeno puta pisali, čak 70 % europskih odluka reflektira se domaće zakonodavstvo. Parlament je suzakonodavac, što znači da ima ovlast usvojiti i izmijeniti zakonodavstvo.

U tom se parlamentu zastupnici dijele po sestrinskim strankama, a ne po naciji

Velika većina zakonodavstva EU-a donosi se redovnim zakonodavnim postupkom, poznatim i kao ‘suodlučivanje’. Taj se postupak najviše koristi te su u njemu Europski parlament i Vijeće ravnopravni. Primjenjuje se na niz područja kao što su gospodarsko upravljanje, imigracija, energija, promet, klimatske promjene, okoliš i zaštita potrošača.

Iako nove zakone EU-a predlaže Komisija, Parlament može preuzeti inicijativu i zatražiti od Komisije podnošenje zakonodavnog prijedloga. Pri donošenju takve ‘zakonodavne inicijative’ zastupnici mogu odrediti rok za podnošenje prijedloga. Ako Komisija odbije, mora za to dati valjan razlog.

Europske zakone Hrvatska je vlada obavezna prilagoditi i dati ih Saboru, a hrvatski ih zastupnici moraju izglasati. No ipak ne određuju se svi hrvatski zakoni u Europi. Zemlje članice samostalno određuju kako će im se liječiti građani, školovati djeca i ostvarivati mirovinska prava, piše tportal.hr.

Na prošlim europskim izborima, izlaznost Hrvata je bila i više nego poražavajuća. Samo je 25 % građana izašlo na izbore. Neglasanje šalje poruku u Europi o nama kao pasivnom, ‘jadnom i malom’ narodu koji će bezuvjetno prihvatiti sve što mu ‘veliki’ serviraju.

Zaboravljamo da će Europski izbori izravno utjecati na naš život. Ondje će se odlučiti na koji će način Europa u nadolazećim godinama pristupiti pitanjima radnih mjesta, poslovanja, sigurnosti, migracija i klimatskih promjena ili laički rečeno, ondje se kroji naša sudbina.

A mi se često prema njima odnosimo kao prema tzv. Komunalnim izborima, onima za mjesne odbore i gradske četvrti. A i oni su važni.

Velika izlaznost je ključ za bolje zastupnike i više utjecaja istih na europske zakone.