Zašto datum Uskrsa ‘šeta’ iz godine u godinu?

Računanje datuma Uskrsa ili komputski račun (lat. computus) srednjovjekovni postupak je kojim se određuje datum Uskrsa u crkvenim kalendarima kao što je opći rimski kalendar.

Određivanje datuma Uskrsa povezano je s usklađivanjem trajanja solarne i lunarne godine i solarnog sa židovskim lunarnim kalendarom. Dana 14. “nisana” (mjesec židovskog kalendara), Isus i njegovi učenici, slavili su “pashu”, praznik kad su se Židovi prisjećali izlaska iz Egipatskog ropstva. Sljedećeg je dana Isus položio svoj život za otkup čovječanstva od grijeha, te je treći dan nakon toga, u nedjelju, uskrsnuo.

Izvorno pravilo je bilo da se Uskrs slavi na nedjelju koja pada nakon punog mjeseca iza proljetne ravnodnevice. Prema tom računu Uskrs je padao u nedjelju nakon 21. ožujka (iako ravnodnevica može biti i 20. ožujka), 14 dana nakon početka crkvenog mlađaka (datuma početka novog mjeseca u lunarnoj godini). Datum crkvenog mlađaka, odnosno usklađivanje trajanja lunarne i solarne godine određivalo se s pomoću epakta. Astronomski točni datumi punog mjeseca i proljetne ravnodnevice ponekad nisu bili jednaki datumima iz propisanog komputskog postupka.

Od 16. stoljeća računanje datuma Uskrsa se razlikuje u istočnoj i zapadnoj crkvi.

Prema pravilu Katoličke crkve datum Uskrsa se određuje kao prva nedjelja koja pada nakon 14. dana mladog mjeseca počevši s 21. ožujkom. Ovako određen datum može biti u rasponu između 22. ožujka i 25. travnja, pa je zato Uskrs pomični blagdan.

U crkvama koje koriste julijanski kalendar postoji dodatno pravilo da Uskrs mora biti iza Pashe, pa zbog toga datum Uskrsa može biti kasniji, ali i jednak datumu izračunatog prema gregorijanskom kalendaru.

Izvor: Wikipedia