Svijetu potrebne promjene u proizvodnji hrane – studija

Svijet mora promijeniti proizvodnju i potrošnju hrane ili će se suočiti s teškim poremećajima u opskrbi hranom koji bi mogli dovesti do stradanja i nemira, upozorili su znanstvenici.

Prednosti za zdravlje i okoliš izmjenom načina proizvodnje hrane značajno bi nadmašili troškove izmjena, pokazuje nova globalna studija čiji autori pozivaju vlade da jače podrže održivu poljoprivredu.

“Mali poremećaj u opskrbi hranom može učiniti puno štete i dovesti do velikog rasta cijena”, rekao je Per Pharo iz FOLU-a, globalnog saveza ekonomista i znanstvenika za korištenje hrane i zemljišta koji stoje iza objavljene studije.

“To stvara patnju i nemire. I vrlo je vjerojatno da će doći do gladi i nestabilnosti”, rekao je Pharo za Thomson Reuters Foundation.

Globalna prekomjerna ovisnost o relativno malom broju namirnica čini populaciju ranjivom na neuspješne usjeve, dok klimatske promjene dodatno povećavaju pritisak, dodaje se u izvješću.

“Četiri poljoprivredne kulture čine 60 posto naših kalorija, pšenica, riža, kukuruz i krumpir. To povećava našu ranjivost”, istaknuo je Pharo.

Ovo je prva studija koja procjenjuje prednosti transformacije globalnog prehrambenog sustava kao i troškove neaktivnosti.

Šteta koju moderna prehrambena industrija čini ljudskom zdravlju, razvoju i okolišu svijet godišnje košta 12 bilijuna dolara koliko iznosi i kineski BDP, otkrila je studija.

Predlaže se niz rješenja, od poticanja raznovrsnije prehrane za poboljšanje zdravlja i smanjenja ovisnosti o specifičnim kulturama do davanja veće podrške u obnovi šuma, glavnom alatu u borbi protiv klimatskih promjena.

Primjerice, vlada je u Kostariki smanjila krčenje šuma ukidanjem subvencija za stoke i davanjem poticaja poljoprivrednicima koji održivo obrađuju zemlju. Danas je više od pola zemlje prekriveno šumama u odnosu na 25 posto 1983., navodi se u izvješću.

Troškovi reforme procjenjuju se na 350 milijardi dolara godišnje. No to će stvoriti poslovne prilike vrijedne do 4.5 bilijuna dolara, što je 15 puta veći iznos od uloženog.

Reformama bi se moglo obnoviti 1.2 milijarde hektara poljoprivrednih zemljišta, što je ključni dio napora u suzbijanju klimatskih promjena i sprječavanju nestanka biološke raznolikosti.

To je dvostruka veća površina od amazonskih prašuma u sedam zemalja.

“Želimo reći da je to moguće ako se reforme provedu”, rekao je Pharo i dodao da će se predloženim promjenama potrošačima ponuditi “nešto povoljnija hrana”.

“Izgovor da ne možemo istovremeno dati prioritet okolišu te razvoju i dobrobiti ljudi jednostavno nije točan. Možemo učiniti i jedno i drugo”, dodao je.

(Hina)

foto: pixabay (ilustracija)