Udruga B.a.B.e. osuđuje izjavu Županijskog suda o ‘nepotrebnom dizanju tenzija’ u slučaju silovanja
"Odluka Suda o puštanju pet mladića da se brane sa slobode u blizini žrtve, koju su silovali kroz godinu dana, ukazuje na manjkavost i neujednačene prakse pravosuđa u RH"
Udruga B.a.B.e., povodom kaznene prijave protiv pet mladića iz okolice Zadra za teška kaznena djela protiv spolne slobode na štetu 16-godišnjakinje, ponovno ukazuje na manjkavosti i neujednačene prakse pravosuđa Republike Hrvatske te na sustavnost problema rodno uvjetovanog nasilja.
Vođene medijskim izvještajima, izražavaju gorčinu i nezadovoljstvo odlukom Suda o puštanju mladića da se brane sa slobode (u neposrednoj blizini žrtve), nakon što su, kako prenose mediji, gotovo godinu dana seksualno zlostavljali djevojku te ucjenama i fizičkim nasiljem pokušali je spriječiti u prijavi kaznenih dijela.
Udruga B.a.B.e. već godinama upozorava kako nasilje treba biti adekvatno sankcionirano, sudski postupci brzi i učinkoviti, praksa institucija prilikom postupanja u slučajevima nasilja prema ženama konzistentna, bez previše prostora za pojedinačne interpretacije, a međuresorna suradnja relevantnih dionika koji sudjeluju u prevenciji, suzbijanju i/ili sankcioniranju nasilja prema ženama uhodana i kvalitetna.
Činjenica da mladići nisu zadržani u istražnom zatvoru, posebno s obzirom da žive na istom području kao i 16-godišnjakinja, ukazuje na izostanak gore navedenih kriterija.
Podsjetimo, statistika kaže da na svako prijavljeno silovanje dolazi 15 do 20 neprijavljenih. Na temelju statistike MUP-a, koju je prikupio Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova RH, tijekom 2018. 69 djevojaka i žena u Hrvatskoj je prijavilo spolni odnos bez pristanka, a od tog broja 27 počinitelja bile su osobe bliske žrtvama.
Žrtve seksualnih delikata nerijetko su same okrivljavane za preživljeno nasilje
Za seksualne delikte bitno je napomenuti kako je riječ o deliktima koji vrlo često prođu ispod radara – neprijavljeni, u tzv. sivoj zoni. Žrtve se najčešće odlučuju ne prijaviti takva kaznena djela iz više razloga: nemaju povjerenja u institucije, boje se osude, stigmatizacije i nepovjerenja, strahuju od sekundarne viktimizacije i dugih sudskih postupaka. Žrtve seksualnih delikata nerijetko su okrivljavane za preživljeno nasilje, nameće im se osjećaj suodgovornosti, propitivaju se njihova ponašanja i vrijednosti, čime one dobivaju dojam kako im sustav ne čuva leđa, nego ih dodatno traumatizira.
Kako bi izbjegle dodatnu traumatizaciju, brojne žrtve seksualnih zločina odlučuju prešutjeti preživljeno te se ne odlučuju na prijavu ili povlače prijave zbog pritiska okoline.
U tom kontekstu, izjavu glasnogovornika Županijskog suda o ‘nepotrebnom dizanju tenzija’ u ovom slučaju Udruga B.a.B.e. smatra neprihvatljivom. Štoviše, ovakva situacija zahtijeva ukidanje spolnog odnosa bez pristanka kroz što hitnije izmjene Kaznenog zakona, kako navode.
“Kao društvo moramo zauzeti nepokolebljiv stav da je rodno uvjetovano nasilje nedopustivo kršenje ljudskih prava koje nećemo i ne smijemo tolerirati, u čemu aktivno sudjeluju i mediji. Vrijeme je da prestanemo pronalaziti opravdanja i izlike za nasilnička ponašanja te da žrtvama pružimo široku socijalnu potporu – bez osude, okrivljavanja, stigmatizacije i dodatne viktimizacije.”
“Stoga ovim putem izražavamo svoju podršku djevojci u njenoj odluci da prijavi kaznena djela te pozivamo institucije i zajednicu da joj osiguraju potrebnu zaštitu, pomoć i podršku. Također, zahtijevamo da se što urgentnije preispita donesena odluka Suda”, komentiraju iz Udruge pozivajući institucije da nepristrano i pažljivo pristupe ovom slučaju, neprestano imajući na umu dob žrtve, traumu koju je proživjela te širi društveni kontekst.
foto: pixabay (ilustracija)
Imate više informacija o ovoj temi, želite li komentirati, napisati reakciju ili želite prijaviti pogrešku u tekstu?