Beroš: “Ne postoje dovoljno kvalitetni serološki testovi”

Na današnjoj konferenciji za medije Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske pričalo se dosta i o stanju zdravstva u zemlji, a Beroš je potvrdio kako je odaziv bolesnika u bolnicama nešto manji.

“Od sredine prošlog tjedna je krenulo pozivanje, nije nastupila gužva kakvu smo očekivali. Bilo je gužvi na trijažnim punktovima jer, znate i sami, trijaža je od osnovne važnost”, pojašnjava Beroš.

Dodaje kako je to negdje oduzimalo malo više vremena,ali se u većini ustanova organiziralo na adekvatan način.

Je li Hrvatska spremna za drugi val zaraze?

Na novinarsko pitanje hoće li Hrvatska biti spremna za drugi val zaraze, ukoliko dođe na jesen ili zimu, jer cjepiva dotad još neće biti, Markotić je odgovorila vrlo spremno.

“Hrvatska se uspjela obraniti u prvom valu kad nije bilo ničega osim znanja i brze reakcije. Kad su se pojavili prvi slučajevi, odmah smo prepoznali situaciju i brzo reagirali. Odmah se kreirao plan, zavodi za javno zdravstvo su počeli pripremati mjere i nabavljati opremu.

“Pet mjeseci nakon što je svijet doznao za novi virus, neki su ga ignorirali i smijali se. Mi nismo. Zato možemo biti zadovoljni onim što je učinjeno”, rekla je Markotić.

Dodala je kako su svi kapaciteti pripremljeni te ako se svi zajedno budemo držali određenih mjera, tj. građani koji su bili iznimno poslušni i mediji koji su prenosili cijelu komunikaciju, bit ćemo spremni.

Jesu li serološka testiranja pouzdana?

“Serologija je budućnost, ali imamo problem. Ne postoje dovoljno kvalitetni serološki testovi. Puno je veći problem ako dobijemo lažne rezultate nego da ne testiramo. Na tržištu se pojavljuju i antigenski testovi, oni su čak i bolji, jer oni mogu dokazati imate li baš sada virus. Serološki mogu biti lažno negativni. Radimo velike napore da dođemo do testova”, rekao je Beroš.

“Moramo razlikovati nekoliko vrsta PCS, antigenski i serološki test”, dodaje.

Capak komentira kako su brzi testovi dobiveni da se isprobaju. Neke privatne firme su kupovale takve testove, neke su ljudi privatno kupili. Njihova pouzdanost je bila vrlo niska. Sad je nešto veća, ali mogu se koristiti samo orijentacijski.

“Ja pričam o testovima koje ne koristimo sada za dijagnostiku, jer s PCR testom dobijemo rezultat vrlo rano. Serološki testovi koje je HZJZ kupio su testovi koji će nam pomoći da odredimo koliko je ljudi u našoj populaciji bilo u kontaktu s virusom. Dobili smo 100 tih testova na probu, kupili smo ih tisuću, sto testova košta oko 4.500 kuna”, obrazložio je Capak.

Zašto maske nisu obavezne kao u drugim zemljama?

Capak je objasnio kako razlog tome što maske nisu obavezne nije nestašica maski: “Svaka maska je dobra. Već smo rekli. Obična platnena, pamučna, štiti od širenja kapljica i aerosola i preporuka je da se koristi.”

Dodaje kako su široko dostupne, nisu skupe i svatko može doći do njih.

“Ukoliko se pokaže da imamo problem, da se otvara neko novo žarište, možemo propisati strožu mjeru, a to je onda obveza nošenja maski”, dodaje.

“Siguran sam da će u narednom razdoblju ta svjesnost građana pomoći da se spriječi brzina širenja virusa. Uglavnom govorimo o preporukama i to se pokazalo ispravnim. Mi računamo na hrvatske građane, dosad smo i u budućnosti ćemo”, komentira Božinović.

foto: unsplash