KULTURA

Dan mirne reintegracije obilježen u Vukovaru

U sklopu obilježavanja obljetnica međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i početka i završetka mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja danas je u Vukovaru predstavljena knjiga "Mirna reintegracija - pobjeda razumom"

Objavljeno 15.01.2021
Darija Kovačić

U sklopu obilježavanja obljetnica međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i početka i završetka mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja danas je u Vukovaru predstavljena knjiga “Mirna reintegracija – pobjeda razumom”. Izdala ju je Zajednica povratnika Hrvatske.

Uoči predstavljanja knjige u Hrvatskom domu Vukovar, izaslanstva Vukovarsko-srijemske županije, vojske i policije te Zajednice povratnika Hrvatske položila su cvijeće i zapalila svijeće na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata te tako odala počast poginulim braniteljima i civilima koji su najzaslužniji za ostvarenje hrvatske neovisnosti.

Knjigu “Mirna reintegracija – pobjeda razumom” predstavio je glavni urednik i jedan od autora – Branko Pek, danas predsjednik Zajednice povratnika Osječko-baranjske županije. Uz njega su autori doktorica Sandra Cvikić iz Instituta Ivo Pilar te aktvni sudionici svogodišnjeg procesa povratka hrvatskog Podunavlja u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske – Nada Arbanas, Vesna Škare-Ožbolt, Ivica Vrkić, Joško Morić i Jacgues Paul Klein.

Branko Pek, predsjednik Zajednice povratnika Osječko-baranjske županije tom prigodom je rekao:

…danas smo se okupili da proslavimo veličanstvenu POBJEDU. Mirnu reintegraciju koja je od ove godine i službeni spomendan, istina u sjeni Dana međunarodnog priznanja Republike Hrvatske. Ovo nije običan, niti za hrvatsku povijest nevažan dan. Dapače, naše državno vrhovništvo svojom mudrom politikom izvojevalo je pobjedu nad velikosrpskim agresorom bez ispaljenog metka, oslobodilo i posljednji pedalj okupiranog teritorija koje zovemo hrvatsko Podunavlje i vratilo ga pod puni suverenost Republike Hrvatske a proces mirne reintegracije započeo je na današnji dan prije 25 godina i završio također na današnji dan dvije godine kasnije.

Nažalost, premda je sudjelovala i doprinijela jednom od najuspješnijih mirovnih procesa u povijesti Ujedinjenih naroda, Hrvatska nije uspjela prepoznati ni kapitalizirati tu činjenicu, kao što je i zanemarila onu da je izgradnja mira trajan posao.

Najzaslužniji terenski ljudi procesa mirne reintegracije svakako su Vesna Škare Ožbolt, Joško Morić i Ivan Vrkić koji su operativno radili taj posao na terenu te, naravno, Američki general Klein.

Budući da oni danas nisu ovdje, citirat ću neke njihove izjave:

Vesna Škare Ožbolt kaže na prethodno istaknuto da to naše iskustvo ne koristimo, ne pružamo pomoć drugima: ‘Na krizna žarišta u svijetu u pravilu šaljemo vojnike, a imamo mirotvorce koji su stekli iskustvo u praksi. To druge zemlje nemaju i zato šalju samo vojnike. Iza svakog rata dolazi mir, ali na njemu treba raditi, njega treba stvarati. I tu smo najbolji, a to ne koristimo. Imamo više od 200 ljudi s ogromnim iskustvom u radu s izbjeglicama, prijelaznom policijom, konvalidacijom, povratkom ljudi, provedbom izbora i slično i zato mislim da bismo trebali djelovati, pomoći drugima i slaviti svoj uspjeh povratka teritorija bez ispljenog metka, bez izgubljenih života, bez razorenih gradova.’

Joško Morić, koji je tada bio pomoćnik ministra unutarnjih poslova rekao je:’Oslobodilačke operacije „Bljesak“ i „Oluja“  bile su pobjede oružjem koje s pravom i razlogom treba obilježavati i slaviti. Za razliku od njih, Mirna reintegracija je bila pobjeda razumom. U svim zemljama etablirane demokracije, u svim međunarodnim organizacijama, uključujući političko – vojne kao što su NATO i EU čija smo članica, konflikte se nastoji rješavati pobjedama razuma, a ne oružja. Nevjerojatno je, nije prirodno ni logično da je svim našim dosadašnjim vladama (i ovoj!) pobjeda razumom lošija od pobjede oružjem’, upozorava Morić i pita: ‘Zašto je pobjeda razumom lošija od pobjede oružjem? Zakopani u vlastitu prošlost svojih brojnih oružanih i ideoloških sukobljavanja, u većini ne vidimo, ne razumijemo, a oni koji znaju ne žele razumjeti, da smo jedini u svijetu imali pobjedu razuma nad oružjem, da imamo neprocjenjivu vrijednost koju možemo ‘izvoziti’, kojom se možemo afirmirati razumnim liderom. Ne samo na prostorima jugoistoka Europe, već i drugih dijelova svijeta s konfliktima.

Ivan Vrkić o svojim osobnim dojmovima kaže:

„Ja sam imao vrlo jasan zadatak: uspostaviti hrvatsku vlast u okupiranome prostoru u koji sam ušao kao prvi Hrvat. Zatekao sam Srbe koji u tom trenutku još nisu bili svjesni da će to ponovno i faktički biti Hrvatska. Vjerovali su da će to ipak ostati srpsko u sklopu “Velike Srbije”. Svaki je razgovor na početku bio smiješan. Toliko smo bili oprječni u očekivanjima da su prvi razgovori bili razgovori gluhih.“

O mirnoj reintegraciji je do sada napisano nekoliko knjiga i znanstvenih radova ali su oni uglavnom završili negdje na policama knjižnica. Mi i danas imamo situaciju da se o mirnoj reintegraciji, kao uostalom i o Domovinskom ratu ništa, ili gotovo ništa ne uči u školama.

Dan pobjede i Domovinske zahvalnosti 5. kolovoza se još donekle spominje i slavi u Kninu ali o veličanstvenoj Hrvatskoj pobjedi ali i jedinstvenoj uspješnoj operaciji Ujedinjenih naroda kroz mirnu reintegraciju niti danas se ne govori sa zasluženim PONOSOM.

“Knjiga MIRNA REINTEGRACIJA – POBJEDA RAZUMOM grupe autora, koju danas službeno ovdje predstavljamo mali je doprinos kulturi sjećanja a ne kulturi zaborava i želja je autora tekstova i mene kao glavnog urednika i priređivača da se ona nađe u svim osnovnim i srednjim školama, posebno ovdje u hrvatskom Podunavlju i da iz nje mlade generacije nešto nauče o nedavnoj hrvatskoj povijesti. Od srca zahvaljujem svim autorima tekstova a posebno doktorici Sandri Cvikić iz Instituta Ivo Pilar te Nadi Arbanas u to vrijeme Pročelnici Regionalnog ureda za prognanike i izbjeglice koja je hrabro ulazila u okupirana područja i otvarala zajedno sa svojim suradnicima urede Vlade Republike Hrvatske sa, tada Srbima u tim okupiranim područjima neprihvatljivim hrvatskim obilježjima. Neka od tih svojih iskustava opisala je u ovoj knjizi.

Autori tekstova u ovoj knjizi, neposredni sudionici vrlo složene i zahtjevne operacije Mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, ostavljaju budućim generacijama svoje svjdedočanstvo da je mudrom politikom i  razumom moguće doći do pobjede bez oružja i novih žrtava. I zato neka nam je sretan Dan pobjede razumom!”, poručio je Branko Pek.

Foto: Davor Lončarić

Imate više informacija o ovoj temi, želite li komentirati, napisati reakciju ili želite prijaviti pogrešku u tekstu?

VEZANE VIJESTI

Osječki gradski govor, jezične dumine Osječana biti će predstavljene na FFOS-u kroz knjigu autorica Ane Mikić Čolić, Mirajm Milas i Lorne Rajle, biti će sigurno zanimljivo! :)

Predstavljanje knjige Osječki gradski govor na FFOS-u

Predstavljanje knjige “Osječki gradski govor. Jezične dumine Osječana” autorica Ane Mikić Čolić, Mirajm Milas i Lorne Rajle bit će predstavljena Više…

Klub koji je iznjedrio reprezentativce Lechnera i Dupca, ali i mnoge druge legendarne nogometaše grada na Dravi o kojima se do sada nije puno čulo...

Tempo, Slavija!

Promocija knjige Tempo, Slavija! o crno-bijelim prethodnicima NK Osijeka održat će se u petak s početkom u 18:30 sati u Više…

Glazbena škola Franje Kuhača Osijek obilježava dvije velike obljetnice, 100-tu obljetnicu kontinuiranog rada i 190-tu obljetnicu javnog glazbenog školstva u Osijeku...

Otvoreno ,,Natjecanje za mlade pijaniste Damir Sekošan”

Predsjednik Gradskog vijeća Vladimir Ham prisustvovao je otvorenju prvog izdanja ,,Natjecanja za mlade pijaniste Damir Sekošan” u organizaciji Glazbene škole Više…

VIŠE IZ KATEGORIJE

U novom filmskom tjednu na program kina Urania stižu i 2 premijerna naslova. Na rasporedu su i posljednje 3 predstave do ljetne stanke, a kazališni repertoar se nastavlja od jeseni.

Cinema4YOU(th), Baby Lasagna u Garfieldu i mlada Furiosa

Posebna će se pažnja tijekom cijelog Festivala posvetiti djeci i mladima koji će uz ponudu naslova namijenjenu njima, već prvog dana uživati u nekoliko pričaonica i atraktivnih radionica

Prvi dan Panonskog festivala knjige u čast 150. obljetnice rođenja Ivane Brlić-Mažuranić

Skladatelj, aranžer, producent, a prije svega i uz sve to, fantastičan trubač i glazbenik Alex Sipiagin svjetsko je ime u jazz glazbi. Svoje rusko-američko podrijetlo stapa u jedinstven zvuk i glazbeni narativ koji uvijek iznova očarava slušatelje gdje god se pojavi

Svjetsko ime jazz glazbe – trubač Alex Sipiagin s kvartetom stiže na krov Kulturnog centra