ŽIVOT

DAN PLANETA ZEMLJE – Kad je bolestan planet, bolestan je i čovjek!

Na Balkanu su temperaturni ekstremi sve izraženiji, a prečesto imamo i upozorenja o zagađenom zraku...

Objavljeno 22.04.2020
Ivona Amidžić

Cijeli se svijet trenutno nalazi u ogromnoj zdravstvenoj krizi uzrokovanoj pandemijom koronavirusa, ali ta bitka nije jedina. Drugu bitku vodimo na istom frontu, ali ne za same sebe već za naš planet. Radi se o klimatskoj krizi koja polako izjeda okoliš i uništava biološku raznolikost koja krasi svaki kutak planeta.

Dan planeta Zemlje je prvi put obilježen prije 50 godina, a nastao je iz potrebe da se ukaže na brigu koju je potrebno voditi i planetu na kojem živimo u vrijeme tadašnjih ekoloških katastrofa u vezi izlijevanja nafte i zagađivanja vode i zraka.

Konvencija o biološkoj raznolikosti, Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime, Pariški sporazum o klimatskim promjenama, Aarhuška konvencije i mnogi drugi sporazumi i zakoni dokaz su da prepoznajemo važnost brige za planet, ali nismo se baš puno pomaknuli s mjesta.

Eksploatacija zemljinih resursa jedan je od gorućih problema današnjice. Koliko će velika biti klimatska promjena ne možemo ni zamisliti, ali činjenica kako je 2019. godina obilježena kao najtoplija godina ikad od početka čovjekova mjerenja – koju ističe najnoviji izvještaj Copernicusa, programa Europske unije za promatranje Zemlje – pokazuje da ipak nije sve tako bezazleno kako nam govore oni koji odmahuju rukom.

Sve mi to možemo osjetiti. Temperaturni ekstremi su sve izraženiji, a često imamo upozorenja i o zagađenom zraku za koja se ne možemo sjetiti kad smo ih zadnji put toliko čuli na okupu.

“Zdravstvena kriza ne smije biti razlog, niti izgovor vlada regije da zanemare politiku i mehanizme ublažavanja druge krize – klimatske. Moramo se suočiti s onim što je neosporno – posljedice klimatske krize su prisutne u obliku dužih sušnih perioda, ekstrema oborina i povećanih temperatura”, ističe Duška Dimović iz WWF Adrije.

Ne možemo odvojiti zdravlje planeta i zdravlje čovjeka. WWF s pravom zahtjeva da se unatoč zdravstvenoj krizi krene s primjenjivanjem konkretnih planova i strategija koje preporučuju znanstvene zajednice, a koji su, prema svim gore nabrojanim sporazumima i zakonima, davno trebali biti implementirani.

Industrija fosilnih goriva i drugi neodrživi izvori energije moraju postati stvar prošlosti kako bi uspjeli sačuvali naš planet. Stoga WWF poziva sve stanovnike ovog predivnog planeta da daju Glas za planete Zemlju te da doznaju koje konkretne korake mogu poduzeti kako bi i sami doprinijeli zdravlju našeg doma.

foto: pixabay (ilustracija)

Imate više informacija o ovoj temi, želite li komentirati, napisati reakciju ili želite prijaviti pogrešku u tekstu?

VEZANE VIJESTI

Razvidan je pad u koncentracijama  CO, H2S, NO2

Prema nevalidiranim podacima, poboljšana je kvaliteta zraka u cijeloj Hrvatskoj

Mjere za prevenciju širenja korona virusa značajno su utjecale na poboljšanje kvalitete zraka i pomogle u borbi protiv onečišćenja zraka. Više…

"U Hrvatskoj imamo 206 oboljelih, što je 49 više. A u 24 sata 78 više oboljelih", rekao je Beroš

Policija je na ulicama, ograničavanje zadržavanja na javnim površinama – 206 oboljelih

NACIONALNI stožer civilne zaštite obraća se javnosti, piše index.hr. Nacionalni stožer civilne zaštite donio je danas odluku o prekidu međugradskog Više…

Online treninzi obuhvatit će vježbe razgibavanja i istezanja te vježbe snage, mobilnosti i koordinacije

Uz online treninge GD Osijek – Žita redovito trenirajte u vlastitom domu

Svjetska pandemija virusa COVID-19 posljednjih je dana iz temelja promijenila svakodnevni život gotovo cijelog svijeta, a iznimka tome nisu ni Više…

VIŠE IZ KATEGORIJE

Nakon prozora okomila se na mramorni stol koji je srušila i razbila

Osječanka u Cvjetkovoj ulici porazbijala prozore

Mediji i relevantni stručnjaci upozoravaju da nakon zdravstvene krize slijedi svjetska ekonomska kriza koja će zahvatiti i Hrvatsku

Okrugli stol pod nazivom „Što s mladima? – Utjecaj COVID-19 na mlade u Hrvatskoj”