Dan planeta Zemlje obilježava se svake godine 22. travnja kako bi se podigla svijest stanovništva o problemima povezanim s globalnim onečišćenjem okoliša, ali i pronašla najbolja rješenja za njegovu zaštitu.
Tema Dana planeta Zemlje 2022. je “Investirajmo u naš planet” i fokusira se na posljedice klimatskih promjena na Zemlji koje svi već osjećaju, kao i na napore koji se u cijelom svijetu ulažu u njihovo ublažavanje.
Svjetske se šume sijeku alarmantnom brzinom kako bi se raskrčilo zemljište za farme, a stabla se sijeku za proizvodnju sirovina i papira ili za izgradnju cesta i rudnika. Osim što ubrzava klimatske promjene, krčenje šuma uništava i staništa šumskih životinja.
Ideja obilježavanja Dana planeta Zemlje prvi je put predstavljena 1969. godine
U siječnju 1969. došlo je do velikog izlijevanja nafte u Santa Barbari u Kaliforniji. Iz bušotine se izlilo više od tri milijuna galona nafte, a katastrofa je rezultirala smrću više od 10.000 morskih lavova, morskih ptica, tuljana i dupina.
Bio je to okidač za velike akcije diljem Sjedinjenih Država. Dan planeta Zemlje inspirirao je 20 milijuna Amerikanaca, 10 posto ukupnog stanovništva SAD-a, da izađu na ulice i parkove kako bi demonstrirali protiv utjecaja 150 godina industrijskog razvoja koji je imao velike posljedice na okoliš i zdravlje ljudi.
Ideja obilježavanja Dana planeta Zemlje prvi je put predstavljena 1969. godine, no službeno se obilježava od 1992. kada je na Konferenciji Ujedinjenih naroda (UN) o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru usklađen dalekosežni program za promicanje održivog razvoja. Godine 2009. Opća skupština UN-a je 22.travnja proglasila međunarodnim Danom planeta Zemlje, koji je prvi put obilježen 22. travnja 1970. na sveučilištima SAD-a. Danas se obilježava u 190 zemalja svijeta, a u Hrvatskoj se obilježava od 1990. godine, uz značajan angažman udruga za zaštitu okoliša i prirode.
Svatko može učiniti nešto za naš plavi planet
Različite regije suočavaju se s različitim problemima, pa se planovi moraju prilagoditi regionalnim i lokalnim situacijama. Šume imaju ključnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena. S jedne strane, ispuštaju stakleničke plinove kada stabla padaju ili se raspadaju, pridonoseći globalnom zatopljenju. S druge strane, šume koriste fotosintezu za uklanjanje stakleničkih plinova i smanjenje globalnog zagrijavanja.
Održivo gospodarenje šumama, kada se sade nova stabla umjesto posječenih, učinkovito je rješenje. Zato zemlje Europske unije aktivno surađuju na poboljšanju uloge šuma u borbi protiv klimatskih promjena.
Svatko može učiniti nešto za naš plavi planet: posaditi drvo, koristiti bicikl, kupiti vrećice za višekratnu upotrebu, koristiti bocu za vodu koja se može puniti, ugasiti nepotrebna svjetla, pažljivo koristiti vodu, zamijeniti stare žarulje, koristiti punjive baterije.
Vijeće pozvalo na ubrzanje provedbe mjera dogovorenih na konferenciji COP26
U veljači 2022. ministri i ministrice vanjskih poslova zemalja EU-a odobrili su zaključke o ishodima konferencije o klimatskim promjenama COP26 i postigli dogovor o prioritetima za rad EU-a u području klimatske diplomacije.
U zaključcima se navodi da će EU i njegove države članice u okviru zajedničkog pristupa „Tim Europa” surađivati s partnerima iz cijelog svijeta kako bi se ubrzala provedba mjera i inicijativa dogovorenih na konferenciji COP26.
Ministri i ministrice ponovno su istaknuli potrebu da se ljudska prava sustavno integriraju u djelovanje u području klime i energetsku diplomaciju.
Pozvali su druge razvijene zemlje da ispune zajedničku obvezu mobilizacije 100 milijardi američkih dolara (oko 84 milijarde eura) godišnje, a multilateralne razvojne banke i međunarodne financijske institucije da odigraju ulogu katalizatora u mobiliziranju privatnog sektora i preusmjeravanju globalnih financijskih tokova prema održivim i zelenim ulaganjima.
foto: unsplash
Imate više informacija o ovoj temi, želite li komentirati, napisati reakciju ili želite prijaviti pogrešku u tekstu?
