Dragan Vulin na Divljem zapadu – njegovo novo indijansko ime ‘Onaj s frizurom’

Predsjednik Skupštine Osječko-baranjske županije, Dragan Vulin, veljaču je proveo u SAD-u.

American Corner Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek, sutra 5. ožujka u 18:00 sati, povodom toga organizira predavanje pod nazivom “Moje američko iskustvo – IVLP program” gdje će Dragan Vulin održati prezentaciju vezanu za putovanje.

Tema njegovog posjeta bila je “Američka socijalna, politička i ekonomska pitanja za mlade lidere Europe”, a o tome zašto njegovo putovanje u Ameriku ima temu porazgovarali smo u nastavku.

Vulin o IVLP – “Nominiralo me veleposlanstvo SAD-a u Zagrebu”

Naime, kako nam je objasnio sam, IVLP, tj. “International Visiter Leadership Programe” traje već više od pola stoljeća. Sam postupak prijave nije kandidacijski već nominacijski, dakle nitko se ne može sam prijaviti, već osobu mora prijaviti netko drugi. Za nominacije ovog programa zadužena su veleposlanstva SAD-a u određenoj zemlji, pa je tako Vulina nominiralo veleposlanstvo SAD-a u Zagrebu.

“Primio sam poziv iz veleposlanstva SAD-a gdje su me pitali prihvaćam li njihovu nominaciju na što sam pristao. Surađivali smo i 2015. godine kad sam boravio na američkom nosaču zrakoplova kada je bio usidren u Splitu”, komentira Vulin dodajući da su ranije surađivali na još nekoliko programa, ali ništa ovako veliko.

“Poziv nisam očekivao, ali sam ostao ugodno iznenađen. Znam da je to vrlo dobra prilika. Puno toga se vidi i nauči samim boravkom u SAD-u, ali pored toga mi smo još imali i organizirane sastanke, radionice i posjete određenim institucijama.”

Na pitanje postoji li mogućnost da se ovo putovanje ponovi odgovorio je negativno. “Samo jednom se dobiva prilika za iskoristiti putovanje i boravak na taj način. Ono što je vrlo dobro je to što svi mi koji smo ga iskoristili, ove godine ali i ranije, ulazimo u jednu bazu podataka gdje se pružaju brojne mogućnosti za neke druge programe i suradnje na različitim poljima. Samim time tu spada, naravno, i odlazak u SAD, ali kroz neke druge programe”, pojasnio nam je Vulin.

Pripadnik indijanskog plemena: “I ja sam se igrao ‘kauboja i indijanaca’, ali sam uvijek htio biti kauboj, jer u filmovima kauboji uvijek pobjeđuju”

Svoje jednomjesečno putovanje Vulin je dijelio i sa svojim prijateljima i pratiteljima putem Facebooka gdje je redovno objavljivao fotografije i dojmove s raznih konferencija, sastanaka i drugih susreta.

Na jednoj, posebno zanimljivoj, fotografiji, Vulin stoji pored čovjeka za kojeg je objasnio da je pripadnik indijanskog plemena Chickasaw te kako im je susret pomogao srušiti predodžbe o Indijancima iz vestern filmova.

Pitajući se kakve su to predodžbe, upitali smo i Vulina: “Gospodin koji je sa mnom na fotografiji jedan je od djelatnika i vodiča u tom kulturnom centru. Originalni indijanski naziv plemena izgovara se ‘čikaša’. Zanimljivo je da je američka savezna država Oklahoma do 1907. godine bila indijanski teritorij, a onda je postala država. Konkretno pleme Chickasaw stiglo je iz države Mississippi, gdje im je ponuđeno da mogu postati građani Mississippija sa svim pravima ali i obvezama, ili imaju mogućnost preseljenja na indijanski teritorij gdje mogu živjeti pod svojim zakonima i upravom. Većina njih se preselila na indijanski teritorij u Oklahomu.”

Ono što se kao predrasuda usadilo u nas još od djetinjstva, navodi Vulin, jest igra koju smo svi mi igrali kao djeca – “kauboja i indijanaca”.

Kada je čovjeku s fotografije to rekao, dogodilo se nešto nevjerojatno: “Odgovorio je da se i on kao dijete igrao ‘kauboja i indijanaca’, ali je uvijek htio biti kauboj, zato što u filmovima kauboji uvijek pobjeđuju. Zvučalo je jako smiješno kad je to rekao”, prokomentirao je kratko Vulin.

Njihov kulturni centar, koji je sad relativno nov i moderan, prostire se na nekoliko hektara, a napravljen je na vrhunskoj razini. Naime, Vulin pojašnjava da je njima jedan od glavnih zadataka rušiti te mitove, te romantizirane verzije kauboja i indijanaca iz vestern filmova jer su potpuno pogrešne.

“Činjenica je da su u državi Oklahoma indijanci jedni od najbogatijih ljudi”

“U filmovima se često prikazuju sukobi kauboja i indijanca, tj. doseljenika i nekih indijanskih plemena, a ono što se zapravo događalo jest da je velika većina tih indijanskih plemena prihvatilo zapadnjačku kulturu, tj kulturu doseljenika. Kad su počeli sukobi na području Sjeverne Amerike, vodili su se između Francuza, Španjolaca, Engleza, Nizozemaca… Te navedene nacije su potpisivale sporazume s indijanskim plemenima. Ono što se najčešće događalo jest da je jedno indijansko pleme ratovalo na strani Francuza, drugo indijansko pleme na strani Engleza. Iako ih je bilo, rijetki su bili sukobi između indijanaca i doseljenika. Češći su bili sukobi između indijanaca s jedne i indijanaca s druge strane. Borili su se uz bijelce, a protiv drugih bijelaca.”

Još jedna zanimljivost, koju je Vulin istaknuo, jest činjenica da su u državi Oklahoma indijanci jedni od najbogatijih ljudi, što je slučaj iz nekoliko razloga. Kad je osnovana država Oklahoma 1907. godine, indijanci su kao obeštećenje oslobođeni plaćanja poreza. Vlasnici su benzinskih crpki, prodaju gorivo, cigarete i alkohol, a pošto ih prodaju bez poreza velika većina ljudi kupuje upravo kod njih.

Dodatna pogodnost im je činjenica da je u državi Oklahoma zabranjeno kockanje svugdje osim kod indijanaca. Oni smiju držati kockarnice i casina, što im omogućuje ekstremne zarade.

“Zbog toga nije čudno vidjeti, u gradu, u Oklahoma Cityju, puno zgrada i dvorana na kojima stoji ploča s natpisom ‘doniralo pleme Chickasaw’ “, komentira Vulin. “U plemenu Chickasaw bilo je 5 tisuća pripadnika kad su selili, danas ih ima 65 tisuća. Nisu u gubitku. Nisu nezadovoljni.”

Navika koju je ‘pokupio’ u SAD-u…

Nakon ovako zabavnog razgovora nismo mogli odoljeti a da ne pitamo što je stvar s tim romobilom. Nedavno je Vulin ‘uhvaćen’ kako Osijekom putuje, ni manje ni više, već električnim romobilom.

Vulin odgovara da je to jedna navika koju je ‘pokupio’ u SAD-u.

Naime, u Americi postoji novi model iznajmljivanja romobila. Radi se o električnom romobilu koji je vezan za mobilnu aplikaciju. Na toj aplikaciji je prikazana karta na kojoj se vide sve lokacije romobila po gradu i osoba na aplikaciji točno vidi koliko je romobilu ostalo baterije.

Pomoću aplikacije se skenira QR kod, aktivira se romobil i spreman je za vožnju. “U Americi je 15 centi minuta vožnje. Osoba se može odvesti gdje god želi, ostaviti ga i deaktivirati, prilikom čega se osobi naplati onoliko koliko ga je vozila”, rekao je Vulin. Za romobile ne postoji stanica ili centralno mjesto gdje ga je potrebno ostaviti, već ga se samo može nasloniti na ulici na neku ogradu i otići.

Vulin o romobilu: “Nikad kao dijete nisam vozio romobil. Vrlo je praktičan, lagan, možeš s njim u tramvaj, ekološki je prihvatljiv… Ja sam oduševljen!”

“Ja ni kao dijete nisam vozio romobil tako da mi se svidjelo. Kad pogledam koliko imam od stana do posla, stignem romobilom za 6 minuta. Jednako toliko bi mi trebalo i autom. Nije vani više toliko hladno, jednostavno je i praktično.” Prema hrvatskim zakonima, vozač romobila se vodi kao pješak, a ne kao vozač, tj. biciklist. Za osobu koja vozi romobil vrijede pravila kao i za pješake.

“Neki ljudi me zafrkavaju da sam ga kupio da budem drugačiji, ali nije tako. Vrlo je praktičan, mogu ga složiti i ostaviti u kabinetu na fakultetu pored stola. Ne brinem hoće li se nešto dogoditi, hoće li ga netko ukrasti. Lagan je i malo prostora zauzima, može se s njim ući u tramvaj, autobus… Ekološki je prihvatljiv jer koristi struju, a ovaj moj ide 25 kilometara na sat. Ja sam oduševljen! Otkad sam došao nazad, svaki dan idem s njim na posao. Ta fotografija je bila snimljena baš u subotu, taman sam se vraćao s posla”, prisjeća se Vulin.

U utorak 5. ožujka u 18 sati, American Corner Gisko-a organizira predavanje pod nazivom “Moje američko iskustvo – IVLP program” gdje će Dragan Vulin održati prezentaciju opisujući s kakvim se još zanimljivostima susreo boraveći mjesec dana u Americi, ali i kako je prošao onaj službeni dio putovanja.

Naglasak predavanja bit će na razlikama između europskog i američkog društva i razbijanju predrasuda koje svi do neke granice imamo.

Na kraju predavanja bit će moguće postavljati pitanja i sudjelovati u raspravi.

foto: Facebook (Dragan Vulin)