GOSPODARSTVO

Europa želi do 2050. biti klimatski neutralna

EU želi energetski obnoviti 35 milijuna zgrada do 2030.

    Objavljeno 14.10.2020
    Darija Kovačić

    Europska komisija želi ubrzati energetsku obnovu zgrada u Europskoj uniji u idućih deset godina, što bi trebalo pridonijeti ostvarenju cilja da Europa do 2050. bude klimatski neutralna.

    To konkretno znači energetsku obnovu još 10 milijuna obiteljskih kuća i stambenih zgrada te uredskih i javnih zgrada do 2030., odnosno ukupno 35 milijuna, istaknuo je u srijedu europski povjerenik za energetiku Kadri Simson, predstavljajući plan.

    „Znamo da je to moguće jer elementi ovoga što predlažemo već postoje”, kazao je, navodeći kao primjer programe u Litvi, Češkoj i Švedskoj.

    Europska unija želi do 2050. biti klimatski neutralna i Komisija je nedavno predložila da se emisije CO2 smanje za 55 posto do 2030. u odnosu na razine iz 1990., prema sadašnjih 40 posto.

    Europski parlament predlaže smanjenje za čak 60 posto. Dogovor o tome EU bi trebao postići do kraja godine.

    Zgrade u Europskoj uniji odgovorne su za 40 posto ukupne potrošnje energije u EU i za 36 posto emisije stakleničkih plinova, navodi Komisija.

    Gotovo tri četvrtine ih je energetski neučinkovito po modernim standardima i mnoge se griju na fosilna goriva.

    Svake godine energetski ih se obnovi svega jedan posto, a Komisija želi udvostručiti tu stopu.

    Da bi se ostvarili ciljevi do 2030., emisije od energije koju se koristi za grijanje i opskrbu električnom strujom zgrada u EU-u moraju se smanjiti za 60 posto.

    Dužnosnici u Bruxellesu nadaju se da će taj „val obnove” pomoći 34 milijuna europskih građana koji teško plaćaju račune za potrošnju energije, te da će otvoriti 160.000 novih radnih mjesta u građevinskom sektoru.

    Procjenjuje se da će za ostvarenje tog ambicioznog cilja trebati 275 milijardi eura dodatnih ulaganja svake godine.

    Komisija će iduće godine provesti reviziju Direktive o energetskoj učinkovitosti zgrada i Direktive o energetskim svojstvima zgrada i predložiti njihove izmjene.

    Predložit će među ostalim postupno uvođenje obvezujućih minimalnih standarda kad je riječ o energetskim svojstvima postojećih zgrada.

    (Hina)

    Foto: arhiva

    Imate više informacija o ovoj temi, želite li komentirati, napisati reakciju ili želite prijaviti pogrešku u tekstu?

    VEZANE VIJESTI

    Projekt Agrokluba jedini je iz Hrvatske među 22 projekta koje je ove godine za financiranje odabrala Europska komisija

    Zašto se poljoprivreda potiče i kamo odlazi europski novac? Agroklub pokreće veliki projekt informiranja

    Zašto se poljoprivreda subvencionira, kamo odlaze potpore, što od njih imaju građani i kako utječu na proizvodnju, sigurnost i cijenu Više…

    Zgrade projektirane za prošlo stoljeće teško podnose ekstremne vremenske uvjete

    Stručnjak upozorava: Naše zgrade su građene za prošlo stoljeće, evo zašto će prve stradati u idućoj oluji!

    Klimatske promjene više nisu teorijska prijetnja daleke budućnosti, već realnost koja svakog ljeta iznova pogađa Hrvatsku. Sve češći i intenzivniji Više…

    Nova carina pomoći će zaštititi konkurentnost europskih poduzeća izjednačavanjem uvjeta između e-trgovine i tradicionalne maloprodaje

    EU uvodi carine na pakete male vrijednosti iz e-trgovine

    Europska komisija pozdravlja današnju odluku država članica EU-a o uvođenju carine od 3 eura po pošiljci za pakete iz e-trgovine Više…

    VIŠE IZ KATEGORIJE

    Županija reagira na sve dojave o nezakonitom odlaganju otpada na svom području

    Osječko-baranjska županija ukida dozvole za nezakonito gospodarenje otpadom

    Sajam FormaDom okupio je oko 40 izlagača i gotovo 80 brendova, uz stručna predavanja i novitete iz graditeljstva, arhitekture i uređenja prostora

    Nakon više od deset godina, Osijek ponovno domaćin specijaliziranog sajma graditeljstva – FormaDom

    Konferencija Green Transition 2025–2030 u Krapini okuplja stručnjake koji će predstaviti rješenja za održivo poslovanje, energetiku i digitalizaciju

    “Green Transition 2025 – 2030” – Kako otpad, energija i digitalizacija mogu promijeniti poslovanje?