POLITIKA

Europski parlament odobrio program InvestEU za strateška i inovativna ulaganja

Novi program poticat će strateška, održiva i inovativna ulaganja te nadoknaditi nedostatak ulaganja u ciljanim sektorima.

    Objavljeno 10.03.2021
    Darija Kovačić

    Europski parlament prihvatio je u utorak program InvestEU čiji je cilj u do 2017. mobilizirati dodatnih 400 milijardi eura kroz javna i privatna ulaganja za održive i inovativne projekte te osigurati jednostavniji pristup financiranju malim i srednjim poduzećima pogođenim krizom.

    InvestEU treba poduzećima pogođenim krizom koju je izazvala pandemija covida-19 pružiti potrebnu financijsku pomoć, omogućiti dugoročno financiranje, a  trebao bi biti i glavni pokretač ulaganja za projekte za koje bi inače bilo teško osigurati  financiranje.

    Novi program, koji je dio paketa za oporavak „Next Generation EU” vrijednog 750 milijardi eura, poticat će stoga strateška, održiva i inovativna ulaganja te nadoknaditi nedostatak ulaganja u ciljanim sektorima.

    Programom će se poduprijeti strateška ulaganja u farmaceutsku proizvodnju, medicinske proizvode i potrepštine ključne tijekom pandemije te u proizvodnju komponenti i uređaja za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju u Uniji.

    Europski parlament ističe da zastupnici osigurali da InvestEU doprinese  i postizanju cilja potrošnje najmanje 30 posto sredstava EU-a na klimatske ciljeve do 2027. te da se iz njega pruži potpora malim i srednjim poduzećima koja su pogođena pandemijom i prijeti im nesolventnost.

    Podržani projekti podlijegat će načelu “nečinjenja znatne štete”, odnosno ne smiju negativno utjecati na okolišne i socijalne ciljeve EU-a, a financirat će se i održive projekte koji mogu dokazati pozitivan okolišni, klimatski ili socijalni učinak, napominje parlament.

    Irene Tinagli, predsjednica Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku Europskog parlamenta i glavna pregovaračica tog odbora s drugim institucijama EU-a, istaknula je da “InvestEU otkriva ključne ciljeve koja je Europska unija odredila za nadolazeće godine“.

    “Preusmjerili smo više sredstava za postizanje okolišnih ciljeva, pružanje potpore MSP-ovima (malim i srednjim poduzećima) koji su pogođeni pandemijom i uspjeli smo staviti InvestEU u središte instrumenta NextGenerationEU. Budući da će nam InvestEU pomoći i da se oporavimo od pandemije, stvorili smo sinergiju s Mehanizmom za oporavak i otpornost, čime smo državama članicama omogućili da dio svojih planova za oporavak i otpornost provedu u okviru fonda InvestEU”, navela je Tinagli.

    Jose Manuel Fernandes, član Odbora za proračune, izjavio je da su Europskoj uniji potrebna i javna i privatna ulaganja da bi postala konkurentnija i produktivnija.

    “Ulaganjem se EU-u dodjeljuju dodatna sredstva kako bi projekti koji inače ne bi vidjeli svjetlo dana postali stvarnost. Naši strateški sektori, kao što su farmaceutski proizvodi, trebali bi biti neovisni. Moramo pomoći regijama koje su najviše patile, a građani EU-a zaslužuju ulaganja i visokokvalitetna radna mjesta“, rekao je Fernandes i napomenuo da time EU potiče i vlastitu teritorijalnu koheziju.

    “Također time pomažemo regijama koje su najviše propatile u krizi, a i građani EU-a zaslužuju ulaganja i visokokvalitetna radna mjesta“, dodao je Fernandes.

    Za provedbu programa InvestEU 375 milijuna eura uložit će se u Europski investicijski fond, a očekuje da će, uz jamstvo od 26 milijardi eura rezerviranih u proračunu Unije, u razdoblju od 2021. do 2027. mobilizirati 400 milijardi eura javnih i privatnih ulaganja diljem EU-a. .

    Od 400 milijardi eura dodatnih ulaganja kroz taj program oko 38 posto uložit će se u održivu infrastrukturu, 25 posto u istraživanja, inovacije i digitalizaciju, 26 posto u mala i srednja poduzeća, te 11 posto u socijalna ulaganja i vještine.

    Kad i Vijeće EU-a službeno odobri uredbu o programu, ona će stupiti na snagu dvadeset dana nakon objave u Službenom listu Europske unije.

    (Hina)

    Foto: arhiva

    Imate više informacija o ovoj temi, želite li komentirati, napisati reakciju ili želite prijaviti pogrešku u tekstu?

    VEZANE VIJESTI

    Na sjednici u Donjem Miholjcu istaknuto više od 2,09 milijardi eura ulaganja te novi projekti u zdravstvu, prometu i gospodarstvu

    U Donjem Miholjcu održana 21. sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem: U Osječko-baranjsku županiju uloženo 2,09 milijardi eura

    Pod predsjedanjem predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića danas (28. rujna 2026. godine) u Donjem Miholjcu održana je 21. sjednica Savjeta Više…

    Osječko-baranjska županija ulaže gotovo 200.000 eura u semafore s radarima kako bi povećala sigurnost djece i pješaka u prometu

    Županija ulaže u sigurnost djece: šest semafora kod osnovnih škola

    Županica Nataša Tramišak nazočila je 9. rujna 2026. godine svečanom potpisivanju ugovora za izgradnju pješačkih semafora koji su potpisali ravnateljica Više…

    Uz župane pet slavonskih županija, sjednici su nazočili i potpredsjednici Vlade i ministri Ivan Anušić i David Vlajčić, ministri Tonči Glavina, Ivan Šipić i Radovan Fuchs te ministrice Nataša Mikuš Žigman, Marija Vučković i Irena Hrstić, kao i državni tajnici, rektori, saborski zastupnici, predstavnici udruga poslodavaca, županijskih razvojnih agencija i drugi gosti

    Više od 1,8 milijardi eura uloženo u OBŽ kroz projekte Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem

    Vukovarsko-srijemska  županija bila je domaćin 20. sjednice Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, koja je pod predsjedanjem potpredsjednika Vlade i Više…

    VIŠE IZ KATEGORIJE

    Gradsko vijeće Osijeka raspravljalo je o proračunu, velikim infrastrukturnim projektima, vrtićima, školama, IT parku i javnom prijevozu

    Održana 9. sjednica Gradskog vijeća: Rast prihoda i ulaganja, važne odluke za razvoj Osijeka

    Na sjednici u Donjem Miholjcu istaknuto više od 2,09 milijardi eura ulaganja te novi projekti u zdravstvu, prometu i gospodarstvu

    U Donjem Miholjcu održana 21. sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem: U Osječko-baranjsku županiju uloženo 2,09 milijardi eura

    HDZ Rijeka odbacuje tvrdnje Marina Miletića i poručuje da službeni podaci pokazuju kontinuirani rast članstva u posljednje tri godine

    Josip Ostrogović: Miletić se ima pravo veseliti rastu članstva svoje stranke, ali nema pravo stvarati pogrešnu sliku o stanju u HDZ-u Rijeka niti politički uspjeh graditi na očito preuveličanim brojkama