FFOS: Najava radionice i izložbe 130 GODINA PARČIĆEVA MISALA (1893.–2023.)

U srijedu, 22. studenoga 2023., održat će se popularno-znanstveno događanje u okviru projekta popularizacije znanosti FUZ&JA Filozofskog fakulteta u Osijeku, naslovljeno 130 godina Parčićeva misala (1893.–2023.), u kojem će sudjelovati doc. dr. sc. Silvija Ćurak i doc. dr. sc. Vera Blažević Krezić s Odsjeka za hrvatski jezik i književnost Filozofskoga fakulteta u Osijeku, potom fra Mirko Mišković, doktorand poslijediplomskoga sveučilišnog studija Jezikoslovlje, i studenti prve godine sveučilišnoga prijediplomskog studija Hrvatski jezik i književnost pri Filozofskom fakultetu u Osijeku.

Aktivnost će se održati u učionici 40 na Filozofskom fakultetu u Osijeku (Lorenza Jägera 9) s početkom u 16 sati te je otvorena za javnost.

O RADIONICI I IZLOŽBI:

Aktivnost naslovljena 130 godina Parčićeva misala (1893.–2023.) osmišljena je s ciljem obilježavanja značajne – 130. – obljetnice knjige koja je odredila noviju povijest hrvatskoga glagolizma. Objelodanjivanje te liturgijske knjige – Rimskoga misala slavenskim jezikom (¹1893.) uglatim glagoljskim pismom i varijetetom koji se naziva hrvatskim novocrkvenoslavenskim jezikom – onodobna je znanstvena i kulturna javnost odmah imenovala znamenitim događajem, krunom obnoviteljskih ćirilometodskih nastojanja i trijumfom slavenske filologije. Još otkako je 28. rujna 1868. hrvatski jezikoslovac i franjevac trećoredac glagoljaš Dragutin Antun Parčić pridružen Odboru za izradbu glagoljskih liturgijskih knjiga, koji je osnovao đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer, bilježi se njegov izuzetan doprinos sastavljanju i otiskivanju te temeljne liturgijske knjige, kojom se (staro)slavenski obredni jezik, izražen glagoljskim pismom, imao revitalizirati i proširiti diljem hrvatskoga nacionalnog teritorija, ali i u širim (južno)slavenskim okvirima. Kulturna javnost stoga, još od kritike Misala koju je 1894. sročio i objavio Vatroslav Jagić, tu knjigu naziva Parčićevom, a njezin se 130. rođendan pokazuje kao zahvalan trenutak za  – nekomu prvi, a nekomu ponovljeni – susret s hrvatskim novocrkvenoslavenskim jezikom i glagoljskim pismom, i to putem radionice koja izdvaja slikovne kodove Parčićeva misala, a donosi i tekstualne uzorke namijenjene preslovljavanju glagoljskoga pisma na latinicu. K tomu bit će izloženi ulomci Parčićeve korespondencije s već spomenutim slavističkim autoritetom Vatroslavom Jagićem, koji se čuvaju u arhivu samostana sv. Franje Ksaverskoga u Zagrebu, inače središtu Provincije franjevaca trećoredaca glagoljaša. Najzad, ozvučit će se i dijelovi Parčićeve glasovite rasprave Za obstanak glagoljice (1882.) kojom se problematizira važnost hrvatskostaroslavenske liturgije, uopće ćirilometodske baštine u konstrukciji našega kulturnog i nacionalnog identiteta.

O IZVODITELJIMA AKTIVNOSTI:

Silvija Ćurak radi kao docentica na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost Filozofskoga fakulteta u Osijeku, a od 2023. godine obnaša dužnost odsječne pročelnice. Na kolegijima Povijest hrvatskog gramatičkog sustava, Povijest hrvatskoga književnoga jezika, Povijest hrvatskoga jezika 1, Povijest hrvatskoga jezika 2, Hrvatska narječja te Hrvatska dijalektologija izvodi nastavu još od 2006. godine. Znanstvenim je zanimanjem usmjerena prema hrvatskoj jezičnoj povijesti i hrvatskoj dijalektologiji, osobito prema pitanjima slavonskoga dijalekta u odnosu na ostala narječja hrvatskoga jezika. Od 2014. godine članica je uredništva Kroatističke biblioteke Filozofskog fakulteta Kolo Zrcalo prošlosti, a od 2023. godine i urednica spomenute biblioteke.

Vera Blažević Krezić docentica je na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost Filozofskoga fakulteta u Osijeku. Od 2010. godine sudjeluje u realizaciji nastave na obveznim i izbornim jezičnopovijesnim kolegijima (Staroslavenski jezik, Povijest hrvatskoga književnoga jezika, Slavenska pisma itd.). U središtu njezina znanstvenoga zanimanja nalazi se liturgijski i književni jezik novije povijesti hrvatskoga glagolizma, praktično od 16. do 20. stoljeća. S mentoricom prof. dr. sc. Milicom Lukić i samostalno objavila je nekoliko znanstvenih monografija i nastavnih priručnika, tj. visokoškolskih udžbenika.

Mirko Mišković, svećenik i redovnik Provincije franjevaca trećoredaca glagoljaša. Srednjoškolsko obrazovanje završio je u nadbiskupijskim klasičnim gimnazijama s pravom javnosti u Zagrebu i Splitu, a Filozofsko-teološki studij na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Godine 2023. započeo je poslijediplomski sveučilišni studij Jezikoslovlje na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Trenutno obnaša službu vikara Župe i samostana sv. Josipa Radnika u Belišću. Član je Provincijskoga povjerenstva za kulturnu baštinu franjevaca trećoredaca glagoljaša.