[FOTO] Domaći i svjetski stručnjaci na FOODCOOLTOUR konferenciji složni: Multidisciplinarni pristup je najučinkovitije oružje protiv sve kompleksnijih izazova u proizvodnji hrane

• Konferencija se dva dana, 7. i 8. svibnja, održavala u Osijeku
• Okupila je više od 300 sudionika, a održano je 12 panel rasprava na kojima je sudjelovalo više od 50 renomiranih stručnjaka i znanstvenika iz različitih industrija
• Glavne teme bile su sigurnost hrane, izazovi s novom hranom, deforestacija i geopolitički kontekst koji donosi nove perspektive u prehrambenoj industriji 

Drugi dan konferencije FOODCOOLTOUR, zbog koje je u Osijek pristiglo više od 300 uzvanika iz Hrvatske i Europe, otvorio je neka od ključnih pitanja svakodnevne prehrane, uključujući navike Hrvata i vrhunskih sportaša, sigurnosti dodataka, nove hrane i mogućih laboratorijskih uzgoja, ali i prijetnji da zbog krčenja šuma ostanemo bez proizvoda, poput kakaa ili kave.

Hrvati među najopreznijim potrošačima u EU – najviše ih brinu pesticidi, hormoni i aditivi

Barbara Gallani iz Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) je podsjetila na posljednje dostupne podatke o tome koliko građani percipiraju rizike u prehrani, ali i na važnost znanstvene analize hrane. Hrvati su, prema rezultatima, među najopreznijima u EU – čak svaki drugi građanin pomno prati što se nalazi na njegovom tanjuru, a najveći izvor zabrinutosti za hrvatske građane su ostaci pesticida u hrani – 43 % ispitanika navodi to kao glavni razlog zabrinutosti, što je više od prosjeka EU27 (40 %). „Svake godine objavljujemo izvješće o usklađenosti raznih proizvoda s regulativom – i većina njih jest. No, neurološke bolesti, rak i druge suvremene dijagnoze potiču nas da idemo dublje u znanstvenu analizu hrane,“ istaknula je Barbara Gallani, voditeljica komunikacija EFSA-e i upozorila: „Ako ne razmjenjujemo podatke, stručna znanja, metodologije i znanstvene pristupe među državama članicama, ne možemo znati imamo li u konačnici usklađene proizvode na tržištima.“

„Tijelo sportaša je kao Porsche – ne smije se dovesti u disbalans“

Tomica Đukić, kuhar hrvatske nogometne reprezentacije, naglasio je važnost individualnog pristupa prehrani: „Prehrana svakog vrhunskih sportaša mora biti individualna jer svatko ima svoje potrebe, stoga radimo u suradnji s nutricionistima koji doslovno računaju sve – od kalorija do mikronutrijenata. Moja odgovornost je pretočiti isto u jelovnik, bez improvizacije.“ Uz jelovnike često se spominju dodaci prehrani koji se, prema Đukiću nerijetko krivo tumače. „Doveli smo se do apsurda gdje mislimo da suplementi mogu zamijeniti prirodnu hranu – voće i povrće. Ne mogu, iako su ponekad nužni, osobito kod sportaša“. S njim se složila i Suzan Fiack iz Njemačkog saveznog instituta za procjenu rizika (BfR) i dodala: „Mnogi vjeruju da je uzimanje dodataka prehrani jednostavan i brz način za poboljšanje zdravlja i tjelesne forme, ne shvaćajući da takvi proizvodi mogu nositi i ozbiljne zdravstvene rizike.“

„Ginko i lijekovi za razrjeđivanje krvi ne idu zajedno”

Dr. sc. Lea Pollak upozorila je na važnost poznavanja kakve interakciju mogu imati suplementi s lijekovima: „Ako pijete lijekove za razrjeđivanje krvi, ne smijete, primjerice, uzimati ginko – to je kontraindikacija koja može imati ozbiljne posljedice. Suplementi se moraju koristiti pametno i ciljano.“

Nova hrana: laboratorijska pašteta i kukci na tanjuru?

Na konferenciji je predstavljena i jedna velika novost – EFSA je zaprimila prvi službeni zahtjev za procjenu rizika stanično uzgojenog proizvoda. Riječ je o foie gras, pačjoj pašteti proizvedenoj iz oplođenih jaja pekinške patke. Zahtjev je podnio francuski start-up, a kako je istaknuo Leonard Matijević iz EFSA-e: „Stanično kultivirano meso sve je bliže europskom tržištu. Već nekoliko godina postoje naznake da će ovakvi zahtjevi početi pristizati. Ovaj  zahtjev smo dobili u siječnju, a postupak procjene rizika je u tijeku.“ Na europskom tržištu nova hrana obuhvaća i kukce. „Kukci su najbrojnije životinje na svijetu – postoje milijuni vrsta, od kojih je oko 2.000 prepoznato kao jestivo“, rekla je Suzana Rimac Brnčić. „U Europi su zasad odabrane samo četiri vrste, ličinke žutog brašnara, kućni cvrčak, migratorni skakavac i ličinke kućne zrikavce, kao službeno dopuštene za prehranu.“ Međutim, Marija Pašalić iz Ministarstva zdravstva podsjetila je kako je nova hrana u Hrvatskoj još uvijek rijetkost: „Najzastupljenija je u obliku dodataka prehrani. Iako je popis odobrene nove hrane znatno širi, u praksi se samo mali dio tih proizvoda zaista nalazi na našem tržištu“
„Hrvatska njeguje mediteransku prehranu koja je globalno prepoznata kao jedna od najzdravijih. U usporedbi s drugim zemljama, možemo reći da se u teoriji hranimo prilično kvalitetno.“, dodala je Rimac Brnčić. 

Krčenje šuma: kava, kakao i govedina pod povećalom. Hoće li rasti cijene?

Hrvatska svakodnevno uvozi proizvode poput kave, čokolade, margarina, mesa ili egzotičnog voća. Od 2026. godine proizvodi poput soje, kave, kakaa, goveđeg mesa, drva, palminog ulje i njihovih prerađevina više neće moći biti uvezeni ili plasirani u EU bez čvrstih dokaza da nisu proizvedeni na zemljištima krčenim nakon 2020. godine. Tako glasi nova uredba (EUDR) Europske komisije koja zabranjuje ulazak na tržište EU svim proizvodima povezanim s uništavanjem šuma. Proizvođači će, među ostalim, morati dostavljati točne GPS koordinate zemljišta na kojem je proizvod nastao i dokumentaciju kojom se potvrđuje da nije došlo do krčenja. Utjecaj uredbe neće zaobići ni Hrvatsku, a na panelu je istaknuto kako bi stočarska proizvodnja mogla biti posebno pogođena jer domaći uzgajivači u velikoj mjeri ovise o uvoznoj sojinoj sačmi iz Južne Amerike – regije s visokim rizikom od deforestacije. Povećani troškovi certifikacije i ograničenja u uvozu mogli bi poskupjeti stočnu hranu, a time i proizvodnju stočarskih proizvoda. „Nije isključeno da će u prvoj fazi da doći do porasta cijene nekih proizvoda, vjerojatno u razdoblju usklađivanja s uredbom, međutim u drugom koraku ta bi se pojava trebala stabilizirati.“, komentirao je na panelu Dragan Solić stručnjak iz HAPIH-a.

Djeca i mladi sve su češće na udaru agresivnih marketinških kampanja

U drugom dijelu dana fokus je bio na dizajnu ambalaže hrane i utjecaju oglašavanja u junk food industriji.

Djeca i mladi sve su češće na udaru agresivnih marketinških kampanja, a posljedice se već vide – od porasta pretilosti jer je hrana mnogima utjeha do sve češćih poremećaja prehrane na drugoj strani spektra. „Mladi najlakše upijaju šarenilo i agresivne kampanje te se od djeteta vrlo brzo stvori idealan potrošač.“, upozorila je prof. prim. dr. sc. Katarina Dodig-Ćurković. Prof. dr. sc. Božo Skoko je naglasio kako djeca do sedme godine ne razlikuju sadržaj od reklame, međutim „Dovoljno je da proizvod vide dva puta – i već ga žele. Djeca su ozbiljni potrošači, a istraživanja pokazuju da sudjeluju u odlučivanju o trećini kućnog budžeta.“ Kad govorimo o regulaciji takvih praksi posebno na društvenim mrežama koje imaju veliki utjecaj na djecu i mlade,  Stanislav Bender iz Agencije za elektroničke medije, naglašava: „Digitalne platforme ne podliježu našoj nadležnosti jer im sjedišta nisu u Hrvatskoj, a algoritmi koji odlučuju što će djeca gledati zaštićeni su kao poslovna tajna. No, ono na što možemo utjecati – i na čemu radimo – jest edukacija korisnika: kako prepoznati dobno neprimjeren sadržaj i prijaviti ga.“

# # #

Konferencija FOODCOOLTOUR u dva dana okupila je vodeće europske i domaće stručnjake, predstavnike vlasti i akademske zajednice te prehrambene industrije.

Konferenciju su organizirali Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH), Grad Osijek i DD produkcija, uz podršku Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), Europske komisije (EK) i Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO). Pokrovitelji konferencije su Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije te Osječko-baranjska županija. Komunikacijski partner konferencije je agencija Komunikacijski ured Colić, Laco i partneri.