Geolozi: U Slavoniji ima nafte

Velika je mogućnost da će istraživanja ugljikovodika na području Slavonije i Baranje, koja će provoditi tri kompanije odabrane na natječaju prošle godine – Ina, Oando i Vermilion Energy, uroditi plodom.

Stav je to dr. sc. Josipe Velić, profesorice sa Zavoda za geologiju i geološko inženjerstvo Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu.

Eventualna otkrića i nova crpilišta donijet će veliku korist Hrvatskoj, ali i lokalnoj sredini, zbog koncesijskih naknada i očekivanog zapošljavanja ljudi.

– U svakom slučaju, a to sam napisala u nekoliko svojih radova, treba istraživati istočni dio hrvatskog dijela Panonskog bazena i navela sam okolnosti koje govore tome u prilog i gdje bi se mogla očekivati nova ležišta ugljikovodika. Perspektiva postoji i mislim da je prilično velika, samo je potrebno provesti sofisticirana geofizička istraživanja s njihovom kvalitetnom interpretacijom – kazala nam je profesorica Velić.

Na pitanje o mogućim lokacijama na kojima se mogu očekivati nalazi ugljikovodika, navela je nalazišta vezana uz beničanske breče (stijene bogate naftom), koje su, kako je rekla, opisane u Beničancima, našem najizdašnijem naftnom polju, “ali njihovo rasprostiranje nikada nije do kraja istraženo”.

– Za mene bi beničanske breče bile adut u tom istočnom dijelu Hrvatske. Izgleda ima također na srijemskom području Đeletovaca, gdje se radi o posebnom obliku ležišta sa stijenama, koje laicima zapravo ništa ne znače, ali bi svakako na tom području trebalo istraživati dublje dijelove tih “zamki”. Dosadašnja istraživanja provodila su se na prosječnim dubinama od 2500 metara, a ova, o kojima govorim, nalaze se na dubinama i do pet tisuća metara – ističe dr. sc. Josipa Velić.

Važno je napomenuti kako nafta u podzemlju ne postoji u obliku jezera, nego su njome natopljene šupljikave stijene, iz kojih se uspijeva iscrpiti nešto više od trećine postojeće nafte.

Energetičari su u posljednje dvije godine isticali kako niske cijene nafte na svjetskom tržištu posredno utječu na smanjivanje istraživanja novih nalazišta ugljikovodika u cijelom svijetu. Na naše pitanje o tome koja je cijena barela nafte koja bi bila svojevrsna granica isplativosti ulaganja u istraživanja novih nalazišta, stručnjak za energetiku koji je želio ostati anoniman kaže kako je razglabanje o takvom iznosu jednako gatanju.

On podsjeća kako se cijene nafte mijenjaju svakodnevno i da barel sa sadašnjih 46 dolara može vrlo lako u samo nekoliko godina premašiti cijenu od sto dolara, što mnoga nalazišta može učiniti vrlo isplativima. Nadalje, ističe on, eksploatibilnost i ekonomičnost pitanje je internih procjena svake pojedine kompanije.

– Bilo bi to kao da, primjerice, pitate Agrokor koja je granica ekonomičnosti proizvodnje maslina u Istri ili vina u Baranji. Rekli bi – to je poslovna tajna kompanije. No, u svakom slučaju, činjenica je, s obzirom da se radi o domaćoj proizvodnji, koja je geopolitički na izvanredno sigurnom prostoru, u Europskoj uniji, i da postoji cijela infrastruktura na prostoru istoka Hrvatske, očito da će se isplatiti svaki pronalazak nafte i plina – kazao nam je taj stručnjak.