25.11.2024
HDZ ostaje na vlasti jedino ako se uspije riješiti Karamarka
Objavljeno 06.06.2016
Ključ rješenja političke krize u rukama je HDZ-a. Uspije li ta stranka izolirati svoga predsjednika Tomislava Karamarka, što je kuriozitet kakav se na našim prostorima nije događao, mogla bi zadržati na okupu sadašnju saborsku većinu i Vladu. I ne samo to, bez Karamarka bi i Vlada i saborska većina vjerojatno bile stabilnije.
Ostane li vodstvo HDZ-a čvrsto uz Karamarka, toj stranci, sada je sve jasnije, prijeti opasnost da će završiti u oporbi u iduće četiri godine. Drugim riječima, svi izbori koje je HDZ dobio u protekle tri godine, čime se Karamarko neprestano busa u prsa, bit će “proliveni”. HDZ je talac jednog čovjeka – Tomislava Karamarka.
Ovaj zaključak proizlazi iz analize stavova političkih aktera u vladajućoj koaliciji, ali i oporbi. Za Most je, treba li posebno podsjećati, HDZ čitavo vrijeme poželjan partner s kojim ta stranka želi nastaviti započeti posao reformi, ali bez Karamarka, zbog njegove povezanosti s MOL-om. Na taj teret Karamarkove političke odgovornosti upozorili su u nedjelju i u HDSSB-u, naglasivši kako se preko Karamarkove afere Ina-MOL ne može prijeći.
Političku krizu samo je dodatno zakomplicirao stav vodstva HDZ-a prema kojem premijer Tihomir Orešković više nema potporu te stranke i to nakon što je Orešković zatražio ostavke dvaju potpredsjednika Vlade Bože Petrova i Karamarka koje je ocijenio glavnim uzročnicima krize. Karamarko je u subotu najavio kako će HDZ, ne podnese li Orešković ostavku, pokrenuti proceduru njegova opoziva i preslagivanja većine u Saboru i Vladi.
Analitičari taj potez objašnjavaju “zamagljivanjem” osnovnog uzroka krize – Karamarka i njegove afere s Molom, koji je zapravo Karamarkova borba za politički opstanak. Karamarko, međutim, nema potpunu i jedinstvenu podršku svoje stranke za taj potez, o čemu svjedoči i sukob s Milijanom Brkićem na sjednici Predsjedništva HDZ-a na kojoj se odlučivalo u opozivu premijera.
Politički analitičar Davor Gjenero za Politiku plus u nedjelju je izjavio kako s pozicije Ustava “predsjednik HDZ-a nije akter u čijim je rukama inicijativa”. Gjenero to obrazlaže riječima kako još uvijek formalno postoji Vlada te da ako premijer Orešković ne bude htio podnijeti ostavku, a rekao je da neće, može biti smijenjen samo ako najmanje petina saborskih zastupnika pokrene inicijativu za izglasavanje nepovjerenja premijeru ili Vladi u cjelini.
Glasovanje o nepovjerenju premijeru u Saboru HDZ-u će biti teško formalno provesti prije glasovanja o nepovjerenju Karamarku, za koje je zadnji zakonski rok 18. lipnja. Naime, glasovanje o nepovjerenju premijeru u Saboru je moguće provesti najranije tjedan, a najkasnije mjesec dana nakon podnošenja tog zahtjeva. Međutim, pojasnio je ustavnopravni stručnjak s osječkog Pravnog fakulteta, prof. dr. sc. Mato Palić, prije glasovanja u Saboru, o nepovjerenju premijeru svoje očitovanje mora dati i Vlada. Na dnevni red tu točku stavlja njezin predsjednik, odnosno Orešković, a Vlada ima osam dana za odgovor.
U slučaju da u Saboru bude izglasano nepovjerenje Karamarku, što je vrlo vjerojatno, jer da je HDZ imao sigurnu situaciju i većinu zastupnika na svojoj strani, ne bi niti pokretao priču o nepovjerenju Oreškoviću, odluku o nastavku obnašanja vlasti u suradnji s Mostom donijet će tijela HDZ-a. Ako HDZ iziđe iz Vlade, ona pada, baš kao i u slučaju da Oreškoviću Sabor izglasa nepovjerenje. Tada glavnu ulogu preuzima predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, koja ima rok od mjesec dana da ponudi mandat za sastavljanje vlade onomu tko ponudi dokaz da ima većinu, odnosno najmanje 76 glasova u parlamentu. Ako to izostane, predsjednica raspisuje izvanredne izbore.
Ako Sabor izglasa povjerenje Karamarku, Most ima jasan stav da će istupiti iz Vlade i saborske većine. No, samo glasovanje o nepovjerenju Karamarku bilo bi pokazatelj da je HDZ uspio skupiti novu većinu u Saboru i da će moći formirati neku, vjerojatno izuzetno nestabilnu vladu koja ne može opstati.
Prebrojavanje glasova u Saboru kazuje da pozicija prvog potpredsjednika Vlade nije dobra. Prema svim mogućim izračunima, Karamarko teško može izbjeći izglasavanje nepovjerenja. Na Karamarkovoj su strani zastupnici Domoljubne koalicije i sadašnje saborske većine izuzevši 12 zastupnika Mosta, što bi sa šest zastupnika iz Kluba Bandić Milan 365 bilo 68 glasova. Čak i sa zastupnicima nacionalnih manjina Karamarko teško može skupiti 76 ruku spasa.
BOŽO PETROV
predsjednik Mosta
Predsjednik Mosta Božo Petrov proteklog je vikenda ponovio kako inzistira na tome da se Karamarko skloni s pozicije prvog potpredsjednika Vlade i tvrdi da će njegovi zastupnici redom glasati za Karamarkov opoziv. “Karamarko vjerojatno i ne shvaća što je politička odgovornost iako to cijela država vidi. Vjerujem da će se u HDZ-u pokazati da postoji demokratska struktura i da jedan čovjek ne čini stranku, odnosno da jedan čovjek ne mora survati u provaliju i Vladu i svoju stranku s novim izborima”, rekao je Petrov. Rekao je kako bi on volio da ova vlada nastavi rad, a na novinarsko pitanje hoće Most ići u preslagivanje u Saboru rekao je: “Ne! Nemamo s kime ići jer se na čelu dviju stranaka nalaze dva čovjeka koja su pokušala prevariti Most različitim dogovorima sa strane.”
“Ako postoji trunka političke korektnosti u Saboru, treba najprije vidjeti što će saborski zastupnici reći kada se bude raspravljalo o Karamarku i vjerujem da upravo zbog toga Karamarko pokušava na sve načine izbjeći Sabor”, rekao je čelnik Mosta.
D.Pav.
