HNK u Osijeku s ponosom završava 118. kazališnu sezonu – Čak 11.000 gledatelja više nego protekle sezone!

Reći da se Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku s iznimnim ponosom osvrće na doslovce netom završenu 118. kazališnu sezonu kao iznimno uspješnu, nije ni floskula, ni pretjerivanje, a još manje klišej, jer, kako često kažu engleski govornici, političari i analitičari: numbers don’t lie.

“Naime, u sezoni 2024./2025. možemo se pohvaliti sjajnom posjećenošću: više od 56.000 gledatelja uživalo je u bogatom i raznolikom repertoaru koji je naišao na odobravanje i publike, ali i struke. Nizom nagrada, pohvala kritike i izniman interes gledatelja i za dramske i za glazbene programe, osječko je kazalište potvrdilo svoj status jednoga od ključnih kulturnih središta u regiji i državi”, kažu iz HNK.

Rezultate uspoređujemo s ranije ostvarenima, u ovom slučaju s prošlom sezonom. Izvevši samo dva programa više – 216, fascinira podatak da bilježimo čak 11 tisuća gledatelja više.

Točnije, naslove u 117. sezoni pogledalo je 45.855 gledatelja, a ove – uključujući i dvije izvedbe Zmaja u sklopu 25. OLJK-a te koncert u Vinkovcima, koji je zatvorio 118. sezonu – znatno više od 56.000!

Ne samo pod krovom matične kuće, već i na gostovanjima diljem zemlje, pa i izvan nje, na festivalima i smotrama, dramski i glazbeni umjetnici izvodili su pomno osmišljen repertoar, oblikovan vizijom uprave, predvođene intendantom i ravnateljskim timom.

U njegovu su ostvarivanju zajednički sudjelovali svi – od glumaca, solista, zbora i orkestra, dirigenata, do marljivih ruku zaposlenih u stolariji, frizeraju, krojačnici, garderobi – svih onih nevidljivih, a nezamjenjivih dijelova koji zajedno čine živ organizam kazališta. Ne zaboravimo ni administraciju.

Već sam početak sezone bio je obećavajuć – čak 30 % pretplatnika više odlučilo je ukazati kazalištu povjerenje te se moglo anticipirati da će na tom valu i doploviti do kraja. Pisali smo tada da je to rezultat pomnoga promišljanja, planiranja i predanoga rada, te da je to vrlo poticajno i motivirajuće i za upravu i sve djelatnike kazališta, zahvaljujući čemu će još sigurnijim koracima kročiti u nove projekte, ali i da obvezuje.

Tada iskazanu zahvalnost na vjernosti i podršci rado ponavljamo i na kraju ove sezone.

Odlučivši se za amblematske naslove i dramskoga i glazbenoga repertoara, zadržao je prepoznatljivu estetiku – snažni autori i gotovo kanonski naslovi. Ziheraški, rekli bi cinici, a mi ćemo dodati da je to – dvosjekli mač, jer se svaka izvedba može usporediti s nekom prethodnom ili još bolje, s filmskim hitom i uvijek postoji mogućnost etikete kopiranja, pa i razočaranja za one koji su očekivali nešto već viđeno.

To se ponajprije odnosi na dramski segment, koji je otvorio kultni Šovagovićev tekst Sokol ga nije volio, režija kojega je povjerena Fabijanovu sinu Filipu, proslavljenom kazališnom i filmskom umjetniku i omiljenom glumcu televizijskih ekrana. O uspjehu autorske i glumačke ekipe redovito i naizmjence svjedoči osječka i zagrebačka publika, jer je to koprodukcija s GDK-om Gavella. Gostovanja su bila brojna i jedva čekana po svim kazalištima, i ne treba sumnjati da će se trend nastaviti i u 119. sezoni.

Domaći dramski naslov naslijedio je roman Sira Williama Geralda Goldinga – Gospodar muha. Za osječku pozornicu adaptirali su ju mladi redatelj Vanja Jovanović i dramaturg Patrik Gregurec. Nije samo komad bio adaptiran, za ovu je inscenaciju bila prilagođena i pozornica jer su i gledatelji bili na pozornici, ne bi li neposredno osjetili miris straha, nemilosrdnosti, borbe za preživljavanje i život.

Treći je naslov bio onaj iz pera američkoga književnika Arthura Millera – drama Kušnja – engl. The Crucible, iz 1953., koja se u Hrvatskoj na pozornicama izvodi pod naslovom Vještice iz Salema. Progon vještica u Americi u 17. st. samo je na prvu tema, no autor zapravo progovara o fenomenu masovne histerije američkoga društva onoga vremena i ogoljuje mehanizme kolektivne paranoje i moralnoga sljepila, upozoravajući koliko je tanka granica između pravde i progona. Redateljski je to bio projekt Splićanina Ivana Plazibata.

Ništa manje intrigantni nisu ni glazbeni naslovi. Sezonu su otvorile dvije Puccinijeve jednočinke – Plašt i Sestra Angelica. Mlada, ali iskusna Lea Anastazija Fleger sa svojim suradničkim timom – i dirigentom Filipom Pavišićem – donijela je zanimljivo redateljsko čitanje operâ koje se bave intenzivnim emocionalnim konfliktima i tragičnim posljedicama osobnih odluka.

Ožujak je bio u znaku dviju premijera, od kojih je druga bila jedna od najizvođenijih Verdijevih opera La Traviata, nadahnuta dramom i romanom-prvijencem Dama s kamelijama Alexandrea Dumasa mlađeg, i to pod dirigentskom palicom maestra Krešimira Batinića, a u režiji Hrvoja Korbara. Sigurni smo da je to bio pravi trenutak za povratak tragične priče temeljene na stvarnim nadahnućima o malograđanštini, osuđivanju i izopćavanju pod krinkom lažnoga morala.

Zadnji glazbeni premijerni naslov bio je koncert Bilo jednom davno… koji je donio najljepše i najpoznatije pjesme iz Disneyevih filmova i crtića i male i velike podsjetio koliko su Disneyjeve pjesme žive, zabavne i bezvremenske.

Zanimljivost sezone bila su nova, mlada redateljska imena, s kojima HNK u Osijeku do sada još nije surađivao, a od kojih su neki i nagrađivani.

Iako se 30. lipnja (u ovom slučaju gostovanje u Valpovu s koncertom Bilo jednom davno…) smatra datumom kojim završava kazališna sezona, i srpanj i kolovoz su mjeseci u kojima naša oba ansambla marljivo rade. Tako su u srpnju u Vinkovcima, našoj dragoj i čestoj destinaciji uz Bosut, gostovala dva glazbena programa – Ljetna operna noć (3. srpnja) i Bilo jednom davno… (12. srpnja). Vinkovačka publika uvijek se u velikom broju odaziva na ova naša glazbena gostovanja. To konkretno znači više od 400 zadovoljnih slušatelja ove subote, kako javljaju organizatori.

Premijera u sklopu 25. osječkog ljeta kulture – bajka Zmaj Evgenija Švarca, ujedinila je čak četiri osječke kulturne ustanove: HNK u Osijeku, Dječje kazalište Branka Mihaljevića i Kulturni centar Osijek te Akademiju za umjetnost i kulturu. U režiji Dražena Ferenčine, premijera i repriza, održane su protekloga vikenda (12. i 13. srpnja) na pozornici HNK-a (umjesto u dvorištu Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Tvrđi, otkud je premještena zbog vremenskih prilika).

– Teško je zapravo žanrovski odrediti ‘Zmaja’ koji se predstavlja kao bajka o gradiću u kojem 400 godina vlada zmaj, ali i lutajućem vitezu koji traga za onima koje treba spasiti… Riječ je, međutim, o bajci samo utoliko što žarišnu točku radnje predstavlja mitsko biće. Sve ostalo stvarnost zrcali, jer postavlja pitanja u ljudskoj prirodi, o pobuni protiv nepravde koja se rasplamsava i nikad provedena u djelo umire u umu – piše Ivana Šojat u knjižici predstave.

Iako žanrovski bajka, predstava odraslima šalje važne poruke koje je, sudeći po reakcijama, publika prepoznala i osjetila. Vidimo se na sljedećim izvedbama – jer Zmaj je tek započeo svoj let!

Kraj kolovoza donosi jednu zanimljivost, koncertno gostovanje na svečanoj akademiji na jubilarnim, 30. danima hrvatskog filma „Ivo Gregurević“ u Orašju. Solisti, orkestar Opere HNK-a i band HNK-a u Osijeku, uz dirigentsko vodstvo maestra Vladimira Piskunova, izvest će program koji obuhvaća kultne teme iz filmova, mjuzikala i šansona, aranžirane za koncertnu izvedbu i uz vokalne soliste.

Više od 700 posjetitelja na dvjema izvedbama Zmaja (zanimanje publike za ovu suvremenu interpretaciju Švarcove alegorijske bajke pokazao je koliko su ovakvi naslovi potrebni našem kazališnom repertoaru.

Predstava donosi slojevitu priču o slobodi, odgovornosti i promjenama u društvu, uz snažan vizualni identitet i atmosferičnu glazbu) svakako treba dodati ukupnom broju gledatelja u sezoni, kao i publiku na Danima hrvatskog filma u Orašju (na kojem će sudjelovati solisti, orkestar i band HNK-a) pa će ova sjajna brojka za koji tjedan izgledati još impozantnije, zaključuju iz HNK Osijek