Hrvatska ima nedostatak liječnika, a u slijedećih pet godina ostaje bez njih još 2.700

Hrvatski zdravstveni sustav do lipnja 2025. godine izgubit će zbog umirovljenja i iseljavanja gotovo 2.700 liječnika, procjenjuje Hrvatska liječnička komora (HLK) na temelju podataka iz Digitalnog atlasa hrvatskog liječništva, koji je HLK predstavio javnosti.

Atlas je interaktivna baza podataka, koja prikazuje brojne sociodemografske pokazatelje i aktualne podatke o liječništvu, te je najopsežnija i najkompleksnija takva baza podataka o liječnicima u Hrvatskoj.

Atlas kao temelj za planiranje ljudskih resursa

U hrvatskom zdravstvu trenutno radi 15.294 liječnika, od čega 14.094 u javnom zdravstvu. HLK drži da će u mirovinu do lipnja 2025. otići 15 posto (2.255) liječnika, te procjenjuje da će u isto vrijeme iseliti oko 420 liječnika.

Na temelju Digitalnog atlasa procjenjuje se i broj ulaska novih liječnika u sustav – od 2015. prosječno je godišnje ulazilo 488 novih liječnika, a ako se takav trend nastavi do sredine 2025. očekuje se ulazak nešto više od 2.400 novih liječnika.

“Zbog duljine trajanja školovanja i specijalističkog usavršavanja u zdravstvu je kadrovske potrebe nužno planirati za razdoblje od 10 do 15 godina. Stoga će HLK bazu hrvatskog liječništva učiniti dostupnom svim zainteresiranim državnim tijelima, kako bi Atlas postao temelj za učinkovito planiranje ljudskih resursa”, istaknuo je predsjednik HLK-a Krešimir Luetić.

Rast broja liječnika kontinuiran je u Europi i Hrvatskoj već desetljećima, prije svega zbog produljenja životnog vijeka i sve većeg broja građana starijih od 65 godina.

Lani je Hrvatska imala više od 800.000 stanovnika starijih od 65 godina, a procjene su da će ih 2030. godine biti skoro milijun, naglašava HLK.

Drugi razlog za povećanje broja liječnika je sve veća složenost i opseg zdravstvenih usluga i postupaka a, pored toga, u Hrvatskoj nisu provedene reforme bolničkog sustava, primarne zdravstvene zaštite i hitne medicinske pomoći.

Od ulaska u EU Hrvatsku je ukupno napustilo 874 liječnika, a nakon nešto jačeg vala u prve dvije godine trend odlazaka se stabilizirao na prosječno 125 godišnje.

Novi zabrinjavajući fenomen je eksponencijalni rast odlazaka najmlađih liječnika, odmah nakon diplome – otišlo je najviše specijalista anesteziologije, reanimatologije i intenzivne medicine, a zatim slijede psihijatri, ginekolozi, radiolozi, internisti…

Nedostatak liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti

Hrvatskoj u odnosu na planiranu mrežu HZZO-a trenutno nedostaje 204 obiteljskih liječnika, 75 pedijatara i 103 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (PZZ).

Imajući u vidu da su obiteljski liječnici prosječno četiri do šest godina stariji od bolničkih liječnika, a interes za specijalizaciju obiteljske medicine nije velik, postavlja se pitanje kadrovske održivosti takvog sustava, upozorava HLK.

Poseban problem PZZ-a su velike oscilacije u broju pacijenata po liječniku – obiteljski liječnik prosječno ima 1.643 pacijenta, ginekolog 6.643 pacijentica, a pedijatar 1.416 djece.

Uzevši u obzir godišnji broj radnih sati može se zaključiti da obiteljski liječnik ima prosječno tek jedan sat za svakog pacijenta godišnje, ginekologa samo 15 minuta za svaku pacijenticu, a pedijatar za svako dijete tek sat i 15 minuta, upozorava voditelj projekta Digitalnog atlasa Ivan Raguž.

Preopterećenost PZZ-a povećava pritisak na bolnice koji se prelijeva na bolničke specijaliste, a oni su jedina kategorija koja u zadnje tri godine bilježi negativan trend, što dodatno otežava situaciju, naglašava Raguž.

(Hina)

foto: unsplash