GOSPODARSTVO

Hrvatska je među zemljama s najvećim rastom online trgovine

Online trgovina je najpopularnija u Velikoj Britaniji, a najmanje u BiH i Crnoj Gori

    Objavljeno 21.02.2021
    Darija Kovačić

    Hrvatska spada među države koje posljednjih godina bilježe najveći rast online prodaje u Europi, pokazuju novi podaci eurostatističara, piše Index.

    Prema tim podacima, u Hrvatskoj je lani 69 posto korisnika interneta robe i usluge kupovalo online. Još 2015. godine preko interneta je kupovalo samo 44 posto građana. Velik rast online prodaje zabilježen je već i u 2019. godini, kada je prvi put broj online kupaca premašio psihološku granicu od 50 posto korisnika interneta. Ipak, pravi zamah online trgovini dogodio se prošle godine, koju su obilježili pandemija koronavirusa i zaključavanje gospodarstva, kako onog u Hrvatskoj tako i drugdje u svijetu.

    “Naše stanovništvo je starije životne dobi, ali mnogi od njih su u koronakrizi naučili koristiti internet i okrenuli su se online trgovini. Tome se prilagođavaju i trgovci, koje na to sili i konkurencija, pa danas preko interneta prodaju čak i mnogi od kojih se to još donedavno ne bi očekivalo”, pojašnjava za Index direktor Lonia trgovine i dobar poznavatelj stanja u hrvatskoj trgovini Drago Munjiza.

    “Dobar dio trgovine se zbog covida prebacio online”, primjećuje za Index i Zoran Aralica iz zagrebačkog Ekonomskog instituta.

    Logika je tu jednostavna: zatvaranje najvećeg dijela prodajnih mjesta tijekom proljetnog lockdowna te dijela objekata tijekom zimskog, djelomičnog lockdowna, i kupce i trgovce je natjeralo da traže nove kanale kupnje i prodaje, a nove tehnologije tu su se pokazale jako dobrim sredstvom. Osim zatvaranja prodajnih objekata, na jačanje online trgovine utjecao je, kažu stručnjaci, i strah od zaraze koronavirusom pa je internetska trgovina ostala popularna i u vrijeme kada su trgovine bile otvorene.

    To se posebno odnosi na kupnju odjeće i obuće, što su u EU, prema podacima Eurostata, i najpopularnije stavke u online trgovini. Naime, čak 64 posto onih koji su kupovali preko interneta lani je kupovalo upravo odjeću i obuću. Velika potražnja vlada i za kupnjom filmova i serija, ali i kozmetike, knjiga, namještaja i računalne opreme i mobitela. U koronakrizi je posebno velik rast imala dostava hrane i pića iz restorana i ostalih ugostiteljskih objekata, koja je lani u EU izbila na treće mjesto najprodavanijih roba i usluga preko interneta.

    Iako i u online trgovini kaska za drugima u Europi, i Hrvatska prati trendove rasta trgovine preko interneta. Podaci Eurostata pokazuju da je bržu dinamiku rasta online trgovine u EU od nas od 2015. do 2020. godine imala samo Rumunjska, u kojoj se udio online kupaca među korisnicima interneta u tom razdoblju povećao sa samo 18 na 45 posto. Sličnu dinamiku rasta kao i mi imala je Češka, s rastom broja kupaca preko interneta s 55 posto, koliko ih je bilo u 2015., na 80 posto u prošloj godini, te Mađarska, u kojoj je udio online kupaca među korisnicima interneta u istom razdoblju porastao s 47 na 70 posto. Na takvu dinamiku rasta dijelom je utjecala i niska baza jer su zemlje istoka i juga Europe ipak manje digitalizirane od onih na zapadu i sjeveru kontinenta.

    Inače, u EU je lani online kupovalo 72 posto korisnika interneta, dok ih je 2015., prema podacima Eurostata, bilo 62 posto. I u EU kao cjelini je znatan skok zabilježen u prošloj korona-godini, u kojoj je udio online kupaca porastao sa 68 posto, koliko ih je bilo 2019., na 72 posto.

    Među članicama Unije online kupnja se najviše koristi u Nizozemskoj, u kojoj je lani čak 91 posto korisnika interneta kupovalo “preko mreže”. Rame uz rame s Nizozemskom su i Danska i Njemačka, kao i ostale članice na zapadu i sjeveru kontinenta. S druge strane, online prodaja znatno je slabije rasprostranjena na jugu i istoku Europe. No, i tu ima izuzetaka pa je tako susjedna Slovenija lani imala 72 posto korisnika interneta koji su kupovali online. Po online kupnji najslabije u EU je plasirana Bugarska, u kojoj je prošle godine tako kupovalo 42 posto korisnika interneta.

    Među europskim zemljama koje nisu u EU, online kupnja je najrazvijenija u Velikoj Britaniji: podaci Eurostata pokazuju da je na Otoku lani čak 92 posto korisnika interneta kupovalo online, što je najviše u Europi. Na začelju europske ljestvice online trgovine su, prema podacima eurostatističara, Bosna i Hercegovina, s 38 posto korisnika interneta koji su u 2020. kupovali online, i Crna Gora, s 29 posto. Podaci Eurostata pokazuju i da je online trgovina lani bila rasprostranjenija u, primjerice, Turskoj, u kojoj je 42 posto korisnika interneta kupovalo online, i Srbiji, s udjelom online kupaca od 48 posto, nego u BiH i Crnoj Gori.

    Stručnjaci očekuju da će online trgovina nastaviti rasti. Jedan od razloga tome je, kažu, i promjena navika kupovanja tijekom koronakrize, ali i nastavak razvoja tehnologije.

    “Očekujem da će online trgovina nastaviti brzo rasti. I nakon koronakrize ljudi će zadržati dio navika koje su stekli u njoj, a među njima je i kupnja preko interneta”, poručuje Munjiza.

    Aralica također očekuje nastavak rasta online trgovine, ali smatra da se on neće odvijati po dosadašnjim stopama, nego da će biti sporiji. Upozorava da i online kupnja ovisi o strukturi i stanju gospodarstva, a time i dubini džepa kupaca, kao i o digitalizaciji pojedinih sektora.

    “U vrijeme recesije ekonomije se više okreću proizvodnji, a kad krene gospodarski rast, više se okreću uslugama. Tehnološki napredak u Hrvatskoj se dosad najviše osjetio u turizmu i trgovini te dijelom prerađivačkoj industriji. To su sektori koji najviše koriste digitalne tehnologije”, zaključuje Aralica.

    Foto: arhiva

    Imate više informacija o ovoj temi, želite li komentirati, napisati reakciju ili želite prijaviti pogrešku u tekstu?

    VEZANE VIJESTI

    Sa smanjenjem dobiti smanjili su se i pokazatelji profitabilnosti

    Ukupna neto dobit banaka u 2020. više nego prepolovljena

    Ukupna neto dobit kreditnih institucija u Hrvatskoj u prošloj godini dosegnula je 2,7 milijardi kuna, što je za 53,1 posto manje nego Više…

    Udruge glazbenika i ugostitelja postigle su dogovor sa Stožerom te je dozvoljena glazba, uz uvjet da ne bude preglasna.

    Od ponedjeljka ipak glazba na terasama

    Hrvatska od ponedjeljka popušta mjere. Iako je danas na konferenciji za medije rečeno kako će HZJZ danas objaviti detaljne upute Više…

    Europarlamentarci su u raspravi insistirali na jasnoći u rokovima isporuke cjepiva te poštivanju ugovora proizvođača cjepiva s državama članicama

    Proizvođači cjepiva suočeni s oštrim kritikama europarlamentaraca

    Čelnici farmaceutskih kompanija koji su u četvrtak u Europskom parlamentu govorili o isporuci i povećanju kapaciteta proizvodnje cjepiva protiv koronavirusa u Više…

    VIŠE IZ KATEGORIJE

    Do danas je Revolut privukao više od 150.000 klijenata u Hrvatskoj.

    Revolut pokrenuo banku u Hrvatskoj, klijentima nude niz pogodnosti

    "Čim stranica detektira da su iz Hrvatske dobiju ili drugačiju ponudu, više cijene ili im se u potpunosti blokira pristup"

    Borzan: Građani mi se žale da još nisu ravnopravni pri internet kupovini

    Sa smanjenjem dobiti smanjili su se i pokazatelji profitabilnosti

    Ukupna neto dobit banaka u 2020. više nego prepolovljena