Hrvatska je sredstva EU-a za nadzor granice koristila sukladno ugovorima

Hrvatska je europska sredstva koja je dobila za jačanje granične kontrole kako bi se mogla nositi s pojačanim migrantskim pritiskom, a dijelom i za nadzor postupanja granične policije, iskoristila u skladu s ugovorima na temelju kojih je dobila ta sredstva, stoji u odgovoru povjerenice za unutarnje poslove Ylve Johansson europskoj pučkoj pravobraniteljici Emily O’Reilly.

Europska pučka pravobraniteljica otvorila je istragu slijedom pritužbi Amnesty Internationala (AI) protiv Europske komisije u vezi s tim kako Komisija osigurava da hrvatske vlasti poštuju temeljna prava u aktivnostima nadzora granica koje se financiraju sredstvima EU-a.

Prema optužbama AI-a, Komisija je je objavila da je Hrvatska dobila europska sredstva za uspostavu nadzornog mehanizma, koji treba provjeravati poštuje li hrvatska granična policija temeljna prava migranata, slijedom medijskih napisa i tvrdnji nevladinih organizacija o nasilnom vraćanju tih ljudi i kršenju njihovih prava. Osim toga, tvrdi AI, Komisija nije istražila te navode kako bi osigurala da se te aktivnosti ne financiraju europskim sredstvima.

U opširnom odgovoru na 11 stranica, povjerenica Johansson kaže da Komisija pomaže Hrvatskoj u uspostavi neovisnog nadzornog mehanizma, “ali da Komisija nema nadležnosti uključivati se u istrage niti fizički nadzirati granice”.

“Za to su odgovorne hrvatske vlasti.  Očekuje se da će Komisija i dalje sudjelovati u savjetodavnoj ulozi u neovisnom nadzornom mehanizmu kada se on uspostavi”, navodi povjerenica.

“Ugovor o bespovratnim sredstvima ne predviđa da Komisija izravno provjerava neovisnost i učinkovitost mehanizma. Osim toga, ne postoje pravno obvezujuće odredbe u europskom pravu koje bi obvezivale države članice da uspostave takav mehanizam i koje bi ovlastile Komisiju da provjerava bilo koje nacionalne sustave uspostavljene u državama članicama”, ističe povjerenica Johansson.

U odgovoru se kaže da je Hrvatskoj odobreno ukupno 18,15 milijuna eura hitne pomoći iz Fonda za unutarnju sigurnost nakon zahtjeva Zagreba za dodatnom financijskom potporom za jačanje upravljanja granicama. Sredstva su isplaćena u dva navrata, u prosincu 2018. i u prosincu 2019. za provedbu dva projekta hrvatskog ministarstva unutarnjih poslova.

U ugovorima za oba projekta predviđena su sredstva za “tehnički nadzor na vanjskim granicama” i to za prvi projekt 300 tisuća eura, a za drugi 94 751 euro. Ta su sredstva namijenjena za kontrolu policijskih aktivnosti na granici , razvoj ili reviziju standardnih operativnih postupaka, osposobljavanje i podizanje svijesti kod graničnih policajaca o temeljnim pravima od strane nevladinih organizacija i u suradnji s njima.

Što se tiče prvog projekta koji je zaključen 30. studenoga 2019. “Komisija je zaključila, na temelju ocjene završnog izvješća , da su se aktivnosti provodile u skladu s ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava s nekoliko manjih odstupanja”.

U odgovoru se kaže da je Komisija “uočila nisku potrošnju dodijeljenih sredstava za nadzor zbog uštede ili zato što su neke aktivnosti podržane iz drugih izvora”.

Što se tiče drugog projekta, hrvatske vlasti podnijele su završno izvješće 26. ožujka 2021. godine i sada ga Komisijine službe analiziraju, navodi se u odgovoru.

Komisija dodaje da je u prosincu prošle godine, hrvatsko ministarstvo unutarnjih poslova podnijelo novi zahtjev za financiranje u iznosu od 14,4 milijuna eura kako bi moglo nastaviti aktivnosti iz prethodna dva projekta. Komisija sada razmatra taj zahtjev.

Amnesty International optužuje Komisiju da je propustila:  odgovoriti na ustrajne navode o ozbiljnim kršenjima ljudskih prava na hrvatskoj granici s BiH i Srbijom; osigurati ili uspostaviti učinkovit način praćenja kako bi se provjerilo jesu li europska sredstva dodijeljena Hrvatskoj korištena u skladu s temeljnim pravima i zakonima EU-a.

AI također tvrdi da je Hrvatska dobila europska sredstva za uspostavu nadzornog mehanizma i da takvog mehanizma još nema te optužuje Komisiju za netransparentnu komunikaciju o tome kako se koriste europska sredstva.

Komisija odgovora da “bespovratna sredstava nisu bila namijenjena za istraživanje navoda o nasilnom vraćanju migranata”.

“U ovom konkretnom slučaju, hrvatskom ministarstvu unutarnjih poslova dodijeljena je hitna bespovratna pomoć u iznosu 6,8 milijuna eura u prosincu 2018. godine, u prvom redu za financiranje aktivnosti usmjerenih na jačanje graničnih kontrola kako bi se mogli nositi s pojačanim migrantskim pritiskom na vanjskim granicama”, navodi povjerenica.

Povjerenica ističe da su u vrijeme dodjele prvih bespovratnih sredstva već postajale neovisne nadzorne kontrole u kojem sudjeluje Visoko povjerenstvo UNHCR i Hrvatski pravni centar.

Taj nadzorni mehanizam postoji slijedom tripartitnog protokola koji su ožujku 2017. potpisali MUP RH, UNHCR i Hrvatski pravni centar.

Dodaje da je iznos od 300 tisuća eura namijenjen između ostaloga za nadzorne aktivnosti koje provode nacionalna i međunarodna tijela (UNHCR, Hrvatski pravni centar, Uprava graničie policije MUP-a.

Tripartitni protokol je obnavljan svake godine, osim 2020. zbog koronakrize.

Povjerenica Johansson navodi da Hrvatska radi na uspostavi neovisnog nadzornog mehanizma, u kojem bi sudjelovalo civilno društvo, međunarodne organizacije, pravni eksperti, pučka pravobraniteljica, Agencija za temeljna prava i Europska komisija.

Johansson navodi da Hrvatska radi na nacrtu sporazuma o uspostavi neovisnog nadzornog mehanizma i da očekuje da će taj nacrt dobiti od hrvatskih vlasti.

“Pored toga, hrvatske vlasti su pokazale spremnost za raspravu i poduzimanje konkretnih koraka za poboljšanje situacije. Obvezale su se da će istražiti izvješća o zlostavljanjima na svojim vanjskim granicama”, navodi povjerenica.

Dodaje da je Komisija u tijesnom kontaktu s hrvatskim vlastima tijekom provedbe projekata, posebice u onom dijelu koji se tiče tehničkog nadzora aktivnosti na granici. “Hrvatske vlasti su podnijele izvješće o napretku u kojem  uvjeravaju da će aktivnosti vezane uz nadzor graničnih kontrola biti u potpunosti provedene na kraju projektnog razdoblja”, kaže povjerenica.

Povjerenica navodi podatke koje je dobila od hrvatskog ministarstva unutarnjih poslova o rezultatima internih istraga prijavljenih incidenata na granici.

Do 15. listopada 2020. godine odjel unutarnje kontrole MUP-a razmotrio je 633 pritužbe, od ukupno 1873 koje je ministarstvo dobilo. Utvrđeno je da je 75 pritužbi utemeljeno, a 132 da su djelomično utemeljene.

“Komisija kontinuirano potiče Hrvatsku da nastavi s uspostavom neovisnog i učinkovitijeg nadzornog mehanizma. Komisija trenutačno pomaže Hrvatskoj u tom procesu u kojem su već poduzeti pozitivni koraci”, zaključuje povjerenica Johansson.

(Hina)

Foto: arhiva