Hrvatska kuna 30. svibnja slavi 18 rođendan – neka su vam je puni džepovi

Većinom glasova Hrvatski sabor je 29. srpnja 1993. odlučio da se nova hrvatska valuta zove kuna, i da se dijeli na sto lipa. Izdavanje kune, koja je zamijenila privremeni hrvatski dinar u omjeru 1:1000, omogućila je financijska stabilnost Hrvatske. 

U vrijeme hiperinflacije i snažnog pada vrijednosti hrvatskog dinara, ponuđena je gornja granica vrijednosti njemačke marke prema HRD od 4.444, ali tečaj hrvatskog dinara nije se nikad više približio toj granici, već je počeo jačati. Time je u kratkom roku zaustavljena hiperinflacija od preko 1000 posto godišnje u 1993., i uspostavljena stabilnost cijena uz 3 postotnu deflaciju na prosinačkoj razini.

Naziv kuna za hrvatsku valutu izabran je zbog važne uloge koju je u hrvatskoj povijesti imalo korištenje kunina krzna kao sredstva naturalnog plaćanja i kasnije obračunske novčane jedinice. Kunino krzno služilo je kao sredstvo plaćanja poreza zvanog kunovina ili marturina u srednjovjekovnoj Slavoniji, Primorju i u Dalmaciji.

Lik kune nalazio se na hrvatskom kovanom novcu zvanom banovci u 13. i 14. stoljeću, kuna je bila prijedlog za naziv novca Banovine Hrvatske, novac u izdanju Nezavisne Države Hrvatske i na partizanskim obveznicama u izdanju ZAVNOH-a.

Uz naziv kune vezale su se određene kontroverze iz razloga što kuna bila sredstvo plaćanja u nekadašnjoj NDH, pa su čak i pojedini mediji s početka devedesetih kunu proglasili ‘ustaškim novcem’. U prilog tome nije išla niti činjenica kako je kuna u svojim počecima tiskana u njemačkoj tiskari gdje i novac za NDH.

Za vizualni izgled lipa kakve danas poznajemo zaslužan je Kuzma Kovačić čije idejno rješenje je odabrano između sedam autora. 

Kuni želimo što veću stablinost, a vama dragi čitatelji što više kuna u novčanicima i džepovima, posebno onih najrjeđih, s likom Starčevića i Marulića. 

Izvor Hrvatski numizmatički portal