ŽIVOT

Hrvatska ulazi u Schengen, od 01.01.2023. uklanjaju se rampe na granicama sa Slovenijom i Mađarskom

Šengenski prostor ili, kolokvijalno rečeno, Europa bez granica jedno je od najopipljivijih dostignuća Europske unije i jedan od temelja europskog projekta. Područje je slobodnog kretanja ljudi i roba, unutar kojeg su ukinute kontrole granica za sve putnike, osim u izvanrednim okolnostima

Objavljeno 08.12.2022
Matija Ivanković

Ministri unutarnjih poslova država članica EU-a i šengenskog prostora donijeli su danas u Bruxellesu konačnu odluku – Hrvatska je od 1. siječnja 2023. punopravna članica Schengena.

O Hrvatskoj se glasalo pojedinačno, dok će se o Bugarskoj i Rumunjskoj glasati zasebno i očekuje se da će Austrija na te zemlje staviti veto.

Kako je najavio MUP-ov načelnik za granice Zoran Ničeno, 1. siječnja će se ukloniti rampe na granicama sa Slovenijom i Mađarskom i prometovat će se nesmetano, kao i u željezničkom prometu te u pomorskom prometu prema Italiji.

Hrvatska je ulaskom u punopravno članstvo Europske unije 1. srpnja 2013. godine prihvatila cjelokupnu šengensku pravnu stečevinu, ali će se dio o uklanjanju kontrola prelazaka osoba preko unutarnjih granica EU-a primjenjivati tek pristupanjem šengenskom prostoru.

Što je to uopće Šengenski prostor?

Šengenski prostor ili, kolokvijalno rečeno, Europa bez granica jedno je od najopipljivijih dostignuća Europske unije i jedan od temelja europskog projekta. Područje je slobodnog kretanja ljudi i roba, unutar kojeg su ukinute kontrole granica za sve putnike, osim u izvanrednim okolnostima. Zahvaljujući šengenskoj zoni, građani mogu živjeti, studirati, raditi i provoditi svoje umirovljeničke dane bilo gdje u Europskoj uniji. Ovo pravo olakšava putovanja mnogim turistima i poslovnim ljudima.

Obuhvaća 26 zemalja, od kojih su 22 članice Europske unije i četiri zemlje nečlanice – Norveška, Island, Švicarska i Lihtenštajn. Od zemalja Europske unije, uz Hrvatsku, Rumunjsku i Bugarsku, članice Schengena nisu ni Cipar, Irska i Velika Britanija, koja je na izlasku i iz Europske unije. Šengenskom zonom obuhvaćeno je oko 400 milijuna ljudi.

Prostor bez unutarnjih kontrola nazvan je prema selu Schengenu u Luksemburgu, u kojem je 1985. potpisan sporazum (na snazi je od 1995.) o postupnom ukidanju kontrola na zajedničkim granicama između članica EU-a. Sporazum se kasnije širio kao i Europska unija, a članstvo u EU ne podrazumijeva i članstvo u Schengenu.

Šengenski prostor funkcionira kao područje jedne države, s tradicionalnim kontrolama za one koji ulaze i izlaze iz područja, ali bez unutarnjih graničnih kontrola. Zbog toga je pooštren nadzor vanjskih granica. Ulaskom u Schengen Hrvatska bi štitila vanjsku granicu Europske unije, a samim time jasan je i oprez drugih članica prije nego što nam prepuste obavljanje tako odgovorne zadaće.

Koja je svrha te korist Schengena?

Unutar granica Europske unije svakodnevno putuje do 3,5 milijuna osoba, a sloboda kretanja u praksi može značiti različita prava za različite kategorije ljudi.

Građani Europske unije mogu turistički boraviti u drugoj državi članici do tri mjeseca. Ako žive u drugoj državi članici zbog posla, s njima treba postupati jednako kao i s građanima te države. Poduzetnici imaju pravo osnivati poslovne subjekte, a studenti studirati u bilo kojoj državi članici. Europska komisija procjenjuje da bi zatvaranje unutarnjih granica Europske unije u deset godina dovelo do troška od 100 do 203 milijarde eura i otežalo prekogranično putovanje za 1,7 milijuna ljudi.

Schengenom se ukida kontrola unutarnjih i osnažuje zaštita vanjskih granica. Kada jednom uđu u područje Schengena, ljudi mogu putovati od jedne do druge države članice bez graničnih kontrola. No postoje izuzeci od ovog pravila. Ako situacija zahtijeva privremeni pojačani nadzor, nadležna tijela mogu provjeravati pojedince na ili blizu granice.

Schengen podrazumijeva zajedničku politiku za vize za građane izvan Europske unije koji dolaze na kraće razdoblje te omogućava zajedničku borbu protiv kriminala policijskom i pravosudnom suradnjom.

Imate više informacija o ovoj temi, želite li komentirati, napisati reakciju ili želite prijaviti pogrešku u tekstu?

VEZANE VIJESTI

Najviše nesreća događa se početkom sezone jer su vozači automobila i drugih vozila zaboravili na motoriste koji nisu zanemarivi u prometu...

Dolaskom proljeća potreban je pojačan oprez u prometu

Dolaskom ljetnog perioda i lijepog vremena povećava se i broj motociklista na cestama te Vas ovim putem MOLIMO, kako smo Više…

Hrvatska je ponoć obilježila ulazak u schengenski prostor simboličnim skidanjem ploče na graničnom prijelazu Bregana, podizanjem rampe i zelenim svjetlom slobodnog prolaska na mjestu nekadašnje granične kontrole koja je noćas otišla u povijest

Hrvatska je u ponoć postala članica eurozone i Schegena

Nakon što smo i službeno postali 20. članica europodručja, monetarne unije članica Europske unije (EU), čime joj službena valuta i jedino Više…

Za vrijeme provođenja pojačanog nadzora prometa ukupno je utvrđeno 42 prekršaja, a bilo je angažirano 12 ophodnji s 21 policijska službenika

POLICIJA – Rezultati pojačanih mjera u prometu

Na području cijele Policijske uprave osječko-baranjske jučer su provedene pojačane mjere usmjerene na utvrđivanje prekršaja vozača na prijelazu ceste preko željezničke Više…

VIŠE IZ KATEGORIJE

Do Festivala će svi posjetitelji moći najnormalnije doći bez obzira na strku oko nogometne utakmice u Gradskom vrtu :)

Predzadnji dan Panonskog festivala knjige u znaku književnosti i sporta

Hrvatski Crveni križ u sklopu projekta „POMOZI“ nastavlja s provedbom osposobljavanja pripadnika Županijskog interventnog tima

Projekt “POMOZI” Podrška i oblikovanje modaliteta odgovora na zajedničke izazove

Ovaj je projekt kroz infrastrukturne radove, zapošljavanje stručnog kadra i nabavku potrebne opreme osigurao izvaninstitucijsku podršku djeci i mladima bez odgovarajuće roditeljske skrbi, unaprijedio proces deinstitucionalizacije, razvoj socijalnih usluga, podršku u zajednici djeci i mladima bez odgovarajuće roditeljske skrbi

Centar Klasje – održana završna konferencija projekta “Zaslužujemo najbolje”