Hrvatski birači dijele se po ideološkim, a ne ekonomskim i socijalnim kriterijima

Hrvatski birači i dalje se dijele po ideološkim, a ne po ekonomskim i socijalnim kriterijima, a najvažniji pokazatelj njihova ponašanja su religioznost i odnos prema prošlosti, pokazalo je nedavno istraživanje.

Istraživanje se temelji na podacima prikupljenim u okviru “Hrvatskih izbornih studija”, dugogodišnjeg niza predizbornih i poslijeizbornih terenskih anketa koje na reprezentativnom uzorku od tisuću ispitanika na području cijele Hrvatske provodi Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, a rezultate je u posljednjem broju časopisa Anali Hrvatskog politološkog društva interpretirao docent Višeslav Raos.

Birače HDZ-a i birače lijevoga centra, koji predvodi SDP, još uvijek ponajviše dijele stavovi o prošlosti i stupanj religioznosti, dok se Domovinski pokret, uz određene sličnosti s HDZ-om kao glavnom strankom desno od centra, nastavlja na trend prethodnih, slabije vrijednosno određenih novih stranaka koje privlače mlađe birače i građane koji imaju slična obilježja kao izborni apstinenti.

Konzervativni stavovi vezani su uz desni spektar i ukazuju na općenitu konzervativnu prirodu hrvatskog društva, a i ljestvica populizma je izrazito nakošena udesno.

Najveći koeficijenti dobiveni su za varijable “pobačaj”, “vjeronauk”, “NOB” i “Domovinski rat”, što potvrđuje prethodne nalaze koji govore kako se biračke preferencije u hrvatskom društvu temelje na kulturno-vrijednosnima i povijesno-identitetskim rascjepima, ističe se.

Nova ljestvica ekonomskog liberalizma ima niže vrijednosti i nagnuta je obrnuto, ulijevo, što ukazuje na to da je prema ekonomskim stavovima društvo mnogo bliže lijevim pozicijama, dok protržišne stavove, u osjetnoj mjeri, zastupa manjina.

Unatoč uvođenju novih mjerila ekonomskih stavova, kao i kontrastiranja birača s obzirom na zaposlenje u privatnome ili javnom sektoru, nije utvrđeno da se pojavio nov rascjep ukorijenjen u razlikama u ekonomskim stavovima birača.

Također, opreka između pobornika i osporavatelja nacionalnoga, odnosno nadnacionalnog odlučivanja i kreiranja vanjske politike, dala je tek slabe razlike među biračima pojedinih stranaka, dok se zahtjev za većom razinom suodlučivanja građana nije potvrdio kao osnova za otvaranje novoga društvenog rascjepa.

Zanimljivo je da se s rastom vrijednosti na ljestvici populizma snažno smanjuje vjerojatnost glasovanja za HDZ. To se može tumačiti i kao manja sklonost protuelitizmu kod ispitanika koji podržavaju HDZ, ističe Raos.

Kada se promotre razlike između birača HDZ-a i Domovinskog pokreta, pokazuje se kako će pristaše Miroslava Škore vjerojatnije biti protiv slobodnog odlučivanja o prekidu trudnoće, da su nešto skloniji populističnim stavovima, da je manje vjerojatno kako imaju braniteljski status i da slabije podržavaju školski vjeronauk.

Stoga se može reći kako religioznost, iskustvo Domovinskog rata i više vrijednosti društvenog konzervativizma izdvajaju HDZ-ove birače od svih ostalih skupina, pa i skupine birača Domovinskog pokreta, zaključuje Raos.

(Hina)

foto: unsplash