OSJEČANI

Hrvatski studenti zadovoljni cijenom, ali ne i kvalitetom prehrane

Studentima je u prehrani najvažniji okus, pa okruženje i kontrola tjelesne težine

Objavljeno 01.07.2020
Ivona Amidžić

Hrvatski studenti općenito su zadovoljni cijenom ali ne i kvalitetom i raznovrsnošću studentske prehrane, te je njih čak 76 posto spremno platiti više za “zdraviji” meni u studentskim restoranima, pokazalo je istraživanje Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja priopćilo je da je u suradnji s priznatim chefom Matom Jankovićem provelo istraživanje o prehrambenim navikama i zadovoljstvu studenata studentskim restoranima.

Sudionici istraživanja bili su studenti preddiplomskih i diplomskih studija, a glavni cilj istraživanja bio je otkriti prehrambene navike te zadovoljstvo ponudom i kvalitetom studentskih restorana.

Istraživanje je utvrdilo da uslugu prehrane u studentskim restoranima nekoliko puta tjedno ili češće koristi 77 posto studenata, dok ih samo 7 posto tu uslugu ne koristi gotovo nikad.

Ukupno 67 posto studenata smatra da se njihove studentske prehrambene navike razlikuju u odnosu na prehrambene navike kod kuće, a radije biraju prehranu u studentskim restoranima nego onu iz restorana brze hrane i pekara. Uobičajene prehrambene navike temelje se na mesu (86 posto), zatim povrću i voću (78 posto), a slijede salate (59 posto), tjestenina (56 posto), žitarice (32 posto), te riba (24 posto).

Studentima je u prehrani najvažniji okus, pa okruženje i kontrola tjelesne težine, dok cijenu ne smatraju najvažnijim elementom. Općenito su zadovoljni cijenom (49 posto) i osobljem u studentskim restoranima (45 posto), a nezadovoljni raznovrsnošću ponude, kvalitetom jela i dostupnošću povrća.

Više od 80 posto ispitanika smatra da za prehranu može izdvojiti do 50 kuna dnevno, dok je 76 posto studenata spremno platiti više za “zdraviji” meni.

“Koliko je studentima važno da se i njihov glas čuje po pitanju studentske prehrane pokazuje interes za ovaj projekt. Pitanje studentske prehrane predugo je vremena bilo zapostavljeno i zato je iznimno važna modernizacija jelovnika koju provodimo u suradnji s poznatim chefom Matom Jankovićem, a cilj nam je da ga sukreiraju i sami studenti”, istaknula je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.

Upitnik je bio aktivan od 10. do 23. lipnja 2020., a pristupilo mu je 14.626 studenata, dok je 8.291 ispitanik/student upitnik u cijelosti ispunio (uz napomenu da su odgovorili na obvezna pitanja u cijelosti). Od ukupnog broja studenata koji su ispunili upitnik, 70 posto su studenti preddiplomskog, a 30 posto diplomskog studija, od čega su 64 posto bile studentice, a 36 posto studenti.

(Hina)

foto: pixabay

Imate više informacija o ovoj temi, želite li komentirati, napisati reakciju ili želite prijaviti pogrešku u tekstu?

VEZANE VIJESTI

Većina jezik želi učiti u Zagrebu, a nitko u Osijeku, iako su imali priliku prijaviti se i ovdje...

Potomci iseljenih Hrvata dobit će priliku učiti hrvatski jezik u Hrvatskoj

Potomci iseljenih Hrvata, njih 120 mahom iz zemalja Južne Amerike, dobit će priliku učiti hrvatski jezik u Hrvatskoj u zimskom Više…

Studenti ljuti jer i dalje polažu ispite na faksu: "I mi smo ugroženi - na faksu studiraju trudnice, osobe starije životne dobi i osobe s respiratornim bolestima..."

Na osječkom Sveučilištu zaražen student – Fakultet i dalje inzistira na ispitima na fakultetu

Na osječkom Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti jedan je student zaražen koronavirusom, ispiti se i dalje održavaju uživo, piše Više…

Na prvoj godini studija usvajat će se osnovna tehnička znanja kako bi studenti jednoga dana postali inženjeri, na drugoj će se stjecati znanja iz procesnih tehnologija, dok na trećoj studijskoj godini slijedi nadogradnja

Studenti na jesen kreću na stručni studij Drvne tehnologije u Vinkovicima

Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu će od slijedeće akadmeske godine 2020./2021. izvoditi dislocirani stručni studij drvne tehnologije u Vinkovcima. Praktična Više…

VIŠE IZ KATEGORIJE

Većina jezik želi učiti u Zagrebu, a nitko u Osijeku, iako su imali priliku prijaviti se i ovdje...

Potomci iseljenih Hrvata dobit će priliku učiti hrvatski jezik u Hrvatskoj

"Oni koji su mogli učiniti najviše, u ključnim trenucima, svjesno su odlučili baciti klipove pod noge klubu"

Piližota: Treba li Šuker i dalje biti počasni građanin našeg grada?

Kontaktirali smo gradonačelnika Ivana Vrkića i upitali ga zašto dom nije završen, je li doista prenamijenjen u arhivu i planira li ga ova gradska vlast završiti

Treba li Brijestu društveni dom?