Htjela tužiti liječnicu koja je odbila mito

– Nedavno mi je došla žena koja je tražila da je pustim na testu, no s obzirom na rezultate, nisam mogla. Tada mi je pružila novac, a kad sam rekla da ga neću primiti, rekla mi je da će me tužiti ravnatelju jer neću primiti mito. Ljudi su doista sujetna i narcisoidna bića i ne mogu prihvatiti ni činjenicu da nisu dovoljno inteligentni ako slučajno padnu na testu. Neki se čak žale da sam im dala tri minute za rješavanje iako ga rješavaju po sat vremena, a ima i onih koji me uvjeravaju da nisu ludi. – ispričala je dr. David, napominjući da, primjerice, oboljeli od moždanoga udara i alkoholičari reagiraju blaže budući da znaju da imaju bolest koja utječe na rezultate testa. 

Inače, Medicina rada nema uvid u to šalju li poduzeća koja su to zakonom obvezna, djelatnike redovito na psihotestove, no svi koji rade s eksplozivnim napravama, minama, lako zapaljivim materijalima ili obavljaju neke druge poslove u posebnim uvjetima rada, kaže dr. David, dužni su proći testove. Zanimljivo je da su čak i pri upisu u srednje škole učenici dužni također polagati test radi svog budućeg zanimanja. Psihotestove, tvrdi dr. David, polagači uglavnom već znaju na pamet budući da ih popunjavaju svakih nekoliko godina.

Prolaznost je zadovoljavajuća, a što i ne čudi jer, kako kaže, kad bi svi prolazili, onda za testovima ne bi niti bilo potrebe.

Zadaci iz psihotestova, pojašnjava dr. David, nisu se mijenjali desetljećima i uglavnom su u upotrebi oni američki koji su se koristili za potrebe regrutacije u Prvom svjetskom ratu!

– To nisu loši testovi jer su se pomoću njih testirali milijuni. Imamo i francuske testove, a upitnika također ima više vrsta. Razlog što se ne mijenjaju i što hrvatskih testova uopće nema je financijske prirode budući da se trebaju testirati tisuće osoba za puštanje testova u masovnu upotrebu. – pojasnila je dr. David.

Marija Mihelić – Glas Slavonije